Predstavnički dom PS BiH prihvatio predložene izmjene Izbornog zakona, sjednica završena

Na hitnoj sjednici, Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, većinom glasova je po hitnom postupku prihvaćen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač  grupa poslanika Stranke demokratske akcije.

Za Prijedlog zakona je od 35 prisutnih poslanika, glasalo njih 26, devet je bilo protiv i niko nije bio suzdržan. Mada nije moguće tvrditi ko je glasao za a ko protiv, jer je izjašnjavanje tajno, iz diskusija tokom rasprave je moguće pretpostaviti da su pritivnici bili iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatske demokratske zajednice. iZ SNSD-a su se deklarativno protivili i predloženom hitnom postupku navodeći da izmjene zakona kao što je izborni, u svakoj državi, pa i  Bosni i Hercegovini, zahtijevaju ozbiljnu i temeljitu raspravu zbog čega izmjene ne treba ‘prelamati preko  koljena’. Predlagačima su prigovarali, takođe, što su u izradu zakona uključeni strani eksperti i navodili da strah od visokog predstavnika u BiH nije trebao da bude razlog za hitnu intervenciju, naprotiv.  

Predlagači su deklarativno odbacili primjedbe iz SNSD-a.

Da bi zakon stupio na snagu, neophodno je da Prijedlog odobri i Dom naroda.

Predložili su ga: Šerif Špago, Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Nermin Mandra i Midhat Čaušević.

Kao razloge su naveli potrebu za unapređenjem integriteta izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, osiguravanje uslova za fer i korektne izbore i vraćanje povjerenja građana u izborni proces.

Između ostalog, ovaj zakon najavljuje primjenu novih tehnologija u izbornom procesu, elektronsku registraciju birača i brojanje glasova radi sprečavanja nepravilnosti prmijećenih u prethodnim izbornim ciklusima, kako su naveli predlagači.

Predloženi zakon predviđa i druge izmjene poput davanja ovlaštenja Centralnoj izbornoj komisiji BiH da odlučuje o imenovanju predsjednika i zamjenika biračkih odbora, a ne političke stranke kao dosad.

Takođe, najavljuje prekid prakse ‘dvojnog mandata’ u smislu da novoizabrani član zakonodavnog tijela ne može  istovremeno biti i na zatečenoj funkciji u nekom od tijela izvršne vlasti.

“Predložene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH predstavljaju napredak u izbornom procesu, a odnose se, između ostalog, na tehnička pitanja, uvođenje novih pojmova i definicija radi pojašnjenja i dalje standardizacije tumačenja specifičnih odredbi Izbornog zakona, načina formiranja biračkih odbora i sprečavanje zloupotrebe izbora članova tih odbora, sprečavanje zloupotrebe javnih resursa u svrhu kampanje, stvaranje pretpostavki za uvođenje elektronske identifikacije birača i elektronskog brojanja glasova, uvođenje instituta ‘mirovanja mandata’, bolje kontrole vođenja kampanje, poboljšanje kontrole finansiranja kampanje i političkih sranaka, osiguravanje jadnakosti glasova revizijom granica izbornih jedinica te povećanje iznosa kazni radi snažnijeg efekta odvraćanja od kršenja zakonskih odredbi”, naveli su predlagač, dodajući da su osnovni principi na kojima su temeljili predloženi zakon jačanje integriteta izbornog procesa, veća transparentnost i fer, pošteni izbori.

Nakon izjašnjavanja poslanika, predsjedavajući Predstavničkog doma Marinko Čavara nagovijestio je i mogućnost skorog održavanja još jedne sjednice hitnog karaktera, ali nije precizirao tačan datum.

(Fena)