Pred Skupštinom Hercegovačko-neretvanskog kantona se u petak našao prijedlog budžeta za 2024. godinu, koji iznosi 366.231.175 KM.
Predsjednica Vlade HK-a Marija Buhač smatra kako će ovakav budžet osigurati finansijsku stabilnost i likvidnost kantona.
“To je bio naš primarni cilj u odnosu na stanje obaveza koje smo zatekli, ali i na očekivanu naplatu prihoda. U Pbudžetu je osigurano dodatnih 23 miliona KM za plte i doprinose na plte za budžetske korisnike. Znamo da su ranije preuzete obaveze po kolektivnim ugovorima, koje se, prije svega, odnose na policijske službenike, pravosudna tijela, korisnike pbudžeta unutar Vlade, te osnovne i srednje škole. Samo u osnovnim školama povećanje plata iznosi 10 miliona KM, a u srednjim od 2,5 miliona KM po novim ugovorim”, izjavila je Buhač, te dodaje kako su budžetom osigurana sredstva i za sistematske preglede policijskih službenika u HNK-u, te dodatno zapošljavanje policajaca.
Izrazila je zadovoljstvo što su u budžet uspjeli implementirati dio programskih smjernica.
“Prije svega, mislim na subvenciju poreza mladima za kupovinu prve nekretnine i subvenciju plaćanja rente za izgradnju prve nekretnine, što je bila više puta inicijativa. Budući da nismo htjeli ugroziti lokalne zajednice, pošto je to isključivo njihov prihod, išli smo na subvenciju”, kazala je predsjednica Vlade HNK-a.
Kako je kazala, budžetom su osigurana sredstva za početne osnove za primjenu programskih smjernica za izradu projekta studije digitalizacije javne uprave, za izradu strategije razvoja turizma, kao i energetske efikasnosti u kantonu.
Ministar finansija HNK-a Adil Šuta potvrdio je kako je budžez, u odnosu na Nacrt, izmijenjen.
“Što se tiče budžeta prijedlog je da on bude 366,231.175 KM, što je za 12.856.620 KM veće u odnosu na Nacrt. Mi smo kroz ovaj prijedlog budžeta, na osnovu rasprave skupštinskih poslanika, njihovih prijedloga i primjedbi te osnovu stvarnog stanja izvršenja za 2023. godinu, kao i federalnog pbudžeta, koji je usvojen, sagledali sve podatke, adekvatno planirali prihode i rashode, te shodno tome uveli određene nove stavke”,rekao je Šuta.
Naglasio je kako je budžet “razvojni i socijalan“.
“Budžet uključuje i sve druge potrebe u skladu sa zakonskim propisima, kolektivnim ugovorima, odredbama koje je donijela Vlada i zakonima Skupštine. Ono što je zanimljivo je da smo za mlade planirali 750.000 KM subvencije za pogodnosti prvih nekretnina, a planirali smo i za predškolsko vaspitanje i izradu novog zakona 100.000 KM. Takođe, značajna sredstva su planirana za ceste, infrastrukturu, turizam, obrazovanje, poljoprivredu, privredu. Planirali smo sredstva i za e-Vladu, te sve ostale stvari za koje smatramo da možemo pokrenuti i realizovati u idućem periodu”, potvrdio je županijski ministar financija.
Osvrnuo se i na zahtjeve Koordinacije sindikata korisnika budžeta HNK-a.
– Mi smo realno i objektivno pristupili izradi prijedloga budžeta, poštovaćemo sve postojeće kolektivne ugovore, sa sindikatima smo razgovarali i razgovaraćemo, pratiti ćemo trendove ostvarenja prihoda za prva tri mjeseca i tek ćemo tada moći vidjeti određeni presjek, što nam j učiniti i da li ćemo imati prostora za realizaciju određenih stvari. Razumijemo njihove potrebe, a težićemo tome da imamo socijalno adekvatan dijalog sa svim sindikatima koji djeluju na području HNK-a”, poručio je Šuta.
Pred poslanicima će se naći i Odluka o usvajanju Nacrta dopune Prostornog plana HNK-a, koju je kratko prokomentarisaopredsjedavajući Skupštine HNK-a Džafer Alić.
“Ovaj dio nacrta je urađen u skladu sa studijom koju je radilo stručni institut i koji je donio određene preporuke. Na osnovu javne rasprave će se uvažiti potrebe javnosti, moramo pomiriti interese javnosti i ovo što navodi struka, koja nas usmjerava”, kazao je Alić.
Osvrnuo se i na sve češće spominjane solarne elektrane, odgovorivši na pitanje ima li HNK adekvatnu energetsku infrastrukturu, te kako ”solari” utiču na okolinu.
“Taj dio vezan za vodove, tzv. energetske magistrale na koje se priključuju energetski objekti je svakako jedna od polaznih osnova za izradu studije. Ne možemo nešto raditi ako nemamo načina da tak kapacitet uključimo i stavimo u funkciju. Tema vezana za uticaj na okolinu je još otvorena, otvorena je na razini Europe i svijeta te se još uvijek istražuje. Mislim da tu moramo ići oprezno, da ne uradimo pogrešan korak i gdje će nas’glava zaboljeti’ za 20 godina. Moramo biti oprezni, te ostaviti mogućnost da se u okolinskim dozvolama na procjenjuje taj dio uticaja svakog posebnog objekta za koga se bude izdavala dozvoa”,zaključio je Alić.
(Fena)
