Kurti: Bezbjedonosne prijetnje iz Srbije treba rješavati istim pristupom kao prema Rusiji

Kosovski premijer Albin Kurti kazao je u ponedeljak u Prištini kako bi Evropska unija (EU) i NATO trebali bezbjedonosne prijetnje iz Srbije rješavati istim pristupom kao što je to učinjeno prema Rusiji nakon početka invazije na Ukrajinu 2022. godine.

“Bezbjedonosne prijetnje na zapadnom Balkanu iz Srbije treba rješavati istim pristupom, odnosno davanjem Kosovu statusa zemlje kandidata za Evropsku uniju i članstvo u Vijeću Evrope”, rekao je Kurti tokom konferencije “Parlamentarna diplomatija za regionalnu bezbjednost  i evroatlantske integracije” koja se održava u prijestolnici Kosova.

Kurti jev takođev kazao kako je u našoj regiji autokratski režim u Srbiji podstaknut invazijom Rusije na Ukrajinu.

“U prve dvije godine naše vlade doveli su vojsku na našu granicu četiri puta, sponzorisali su terorizam, širili su laži i lažne narative, kako bi opravdali svoje akcije protiv Kosova i regije”, rekao je Kurti, prenose Reporteri.net.

Kurtijeva izjava dolazi u vrijeme pojačanih tenzija između Kosova i Srbije i to još od septembra prošle godine i oružanog incidenta u selu Banjska, gdje je u sukobu paravojne grupe Srba i kosovske policije poginuo jedan policajac i trojica srpskih napadača, a više ih je uhapšeno.

Na tom je području kosovska policija idućih dana zaplijenila veću količinu oružja, municije i vojne opreme, a Priština je optužila Beograd da stoji iza napada, što su najviši srbijanski dužnosnici, počev od predsjednika Aleksandra Vučića, kategorički negirali.

Odgovornost za napad je, međutim, preuzeo Milan Radoičić, jedan od dotadašnjih vođa Srpske liste (SL), sestrinske stranke Srpske napredne stranke.

Radoičić je nakon toga u Beogradu priveden, saslušan, a potom za manje od 48 sati pušten, uz zabranu napuštanja zemlje, ali nikakav krivični postupak u Srbiji protiv njega nije pokrenut.

Kurti je na današnjoj konferenciji istakao da Kosovo ne može bez pomoći međunarodnih predstavnika nastaviti put ka evropskim i atlantskim integracijama, ali takođe i bez unutrašnjih reformi.

“Nedostatak napretka u članstvu Kosova u EU i Vijeću Evrope nije vezan za nedostatak demokratije i jake zaštite manjinskih prava i ljudskih prava, već za ponašanje srbijanskog autoritarnog režima, jer Srbija nije zainteresovana za NATO ili članstvo u EU. Nastoji blokirati napredak cijele regije, zadržavajući cijelu regiju”, rekao je Kurti.

Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo u Vijeću Evrope 2023. godine i za članstvo u EU krajem 2022. godine, ali do sada nije postignut značajan napredak, zbog toga je Kosovo jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja nema status kandidata.

(Fena)