500 godina svađe oko NewYorka
Dana 17. aprila 1524. godine, Giovanni Da Verrazzano se iskrcao u zaljev ispred današnje metropole, ali je vjiekovima Henry Hudson bio slavljen kao otkrivač New Yorka. Od Manhattana linijom D preko Bruklina do terminala stižete do ruskog Brighton Beach susjedstva. S prekrasnim pogledom na New York Bay, kafići na širokoj promenadi nude crveni i crni kavijar, buzhninu, shubu, crni čaj i blini. Odavde je nekada djelovala ruska Pravta, ruska mafija, poznata i kao “Banda u vrećama krumpira”, koja je nudila prošvercane satove, nakit i zlato iz bivšeg Sovjetskog Saveza, no kupci su kasnije među krivotvorenim dragocjenostima u vrećama pronašli samo krompir.
U blizini Brighton Beacha, most koji povezuje njujorške četvrti Bruklin i Staten Island podsjeća na gotovo zaboravljenog istraživača istočne obale Severne Amerike, Verrazzano- Narrows Bridge. most Verrazzano-Narrows.
Za razliku od gustog horizonta Manhattana, Staten Island ima prostrane parkove, jeleni pasu u šumama između naselja sa porodičnim kućama. Giovanni da Verrazzano rođen je 1485. godine Castello di Verrazzano, dvorcu njegove porodice južno od Firence. Još kao mladić osjećao je potrebu da napusti Italiju. Nakon nekoliko godina u Siriji i Egiptu, područjima koja su se smatrala nepristupačnima, prijavio se u mornaricu u Francuskoj. Godine 1507. upoznao je Francisa I, kralja Francuske, koji mu je dao brod kojim je trebao napadati španske i portugalske brodove – da tako kažemo, kao “zvanični gusar” u kraljevoj službi.
Svjetska trgovina
Tada je francusko plemstvo sa sumnjom i ljubomorom posmatralo uspjehe istraživača Kolumba, Vespučija i Magelana, koji su tražili nove trgovačke puteve u Aziju i Ameriku.
Francuska se plašila da će propustiti vezu sa svetskom trgovinom. Verrazzano je uvjerio francuskog kralja da finansira ekspediciju kako bi se pronašao put oko Sjeverne Amerike prema Aziji, mnogo brži put od dugog i opasnog putovanja oko južnog roga Afrike. Verrazzano je krenuo put Sjeverne Amerike sa četiri broda. Izgubio je dva broda u olujama i teškom moru. Druga dva, “Delfina” i “Normanda”, napadnuti su od strane španskih brodova. Sa “Delfinom”, posljednjim od četiri broda, stigao je do obale Floride 17. januara 1524. godine. U nadi da će pronaći plovni put ili obilaznicu zemlje na zapadu na sjeveru, Verrazzano je plovio duž obale sve dok nije postao prvi Evropljanin koji je stigao u New York Bay u aprilu 1524. godine. Nije vjerovao rijeci, odlučio je da ne ide uzvodno, napustio zaljev i potražio prolaz sjevernije na obali.
Kanibali
U jesen 1524. godine, s početkom zime, morao je prekinuti ekspediciju na kanadskoj obali i vratiti se u Francusku. Pokušao je i sa drugim istraživačkim putovanjima, pristao je u Brazil 1526. godine i donio velike količine građevinskog materijala u Francusku. U martu 1528. godine, stigao je do Kariba. Tamo je otkrio plodno, naizgled nenaseljeno ostrvo u blizini Jamajke. Prilikom pokušaja da ga zauzmu, domoroci su ga iznenadili i zarobili. Dio grupe uspio je pobjeći i morao je gledati kako Verrazzana sijeku i jedu kanibali. U vijekovima koji su uslijedili, Verazzano je pao u zaborav.
Naučnici su vjerovali da je engleski moreplovac Henry Hudson prvi otkrio New York Bay. I on je tražio put do Azije i 1609. godine pronašao je ušće široke rijeke na istočnoj obali – danas rijeke Hudson između Manhattana i New Jerseya. Vjerujući da je konačno pronašao vezu, Hudson je nastavio uzvodno sve dok se njegov brod nije nasukao. Međutim, nije odustao i pokušao je sa novom ekspedicijom 1611. godine, krenuvši na sjever duž obale sve dok nije stigao do Hudson Baya, koji je dobio ime po njemu, u današnjoj Kanadi. I njega je iznenadila hladnoća kanadske zime, ali nije želio da se vrati. Bio je siguran da je pronašao put. Bez hrane i na niskim temperaturama, posada se pobunila. Stavili su Hadsona i nekoliko njegovih sljedbenika u čamac, dali im pištolj i kantu punu žita i vratili se u Englesku. Hudson nikada više nije viđen.
Otkrivač
Do sredine 20. vijeka, Verrazzano je bio smatran manje nego vjerodostojnim drznikom, a Hudson ozbiljnim istraživačem. Tek oko 1950. godine, naučnici su uspjeli analizirati prepisku između Verrazzana i kralja Francisa I, u kojoj je Verrazzano objasnio tok obale, biljaka i divljih životinja kako bi dokazao da je Italijan zapravo otkrio New York Bay. Godine 1959. počela je izgradnja mosta za Staten Island. Italijansko istorijsko društvo pozvalo je da ovaj most konačno oda počast pravom otkrivaču New Yorka, ali Robert Moses, uticajni urbanista, odbio je tu inicijativu, jer nije bilo dovoljno naučnih dokaza. Italijanski lobi u SAD nije odustajao, kongresmeni i predstavnici senata, poput gradonačelnika New Yorka, bili su suočeni s peticijama sve dok W. A. Harriman, guverner New Yorka, nije najavio da će novi most dobiti ime po Verrazzanu. Ali, to nije bio kraj. Student Robert Nash je 2016. godine u prijavi gradskoj upravi zatražio promjenu imena. Kada je most otvoren, Verrazzano je bio napisan samo sa jednim slovom Z. Most je konačno dobio svoje sadašnje ime 2018. godine, a otkrivač New Yorka dobio je uspomenu i priznanje koje je i zaslužio.
(news)
Z. N.
(NovaSloboda.ba)
