Salem Marić: Nisam protiv HNK-a, ali u skladu sa zakonom i principima jednake zastupljenosti objekata kulture svih naroda i konfesija na području Centralne zone

S obzirom na konstantno zbunjivanje javnosti od strane Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru i iznošenja očiglednih neistina u pogledu zakonitosti građenja koje vrše u centru Mostara na prostoru Centralne zone (prostor nekadašnje zgrade HIT-a, a ranije i Lakišića harema), smatrajući da javnost treba znati prave činjenice, iznošenjem činjenica, saopštenjem se oglasio Salem Marić, predsjednik Gradskog vijeća Mostara.

Hrvatskom narodnom kazalištu je zemljište, navodi Marić, za izgradnju zgrade dodijelila nepostojeća Hrvatska opština Mostar putem ortačkog ugovora, koji su zaključili 7.8.1996. godine, dakle, šest mjeseci nakon ukidanja donošenjem Prelaznog statuta Grada Mostara. Ugovor je potpisao izvjesni Borislav Puljić, zamjenik predsjednika Opštinskog vijeća hrvatske opštine Mostar bez ikakve procedure koja prethodi raspolaganju javnim nekretninama.

Naime, Prelaznim statutom od 7.2.1996. godine, koji je objavljen u Službenom glasniku broj 1. dana 20.2.1996. godine; definisana je struktura Grada Mostara, koji se sastojao od 6 gradskih opptina (Mostar Sjever; Mostar – Stari Grad; Mostar – Jugoistok; Mostar – Jug; Mostar – Jugozapad i Mostar – Zapad), te Centralnom zonom/Distriktom, koji je u isključivoj nadležnosti Grada Mostara.

„Dakle, potpuno nepostojeći i neovlašten subjekt u vidu Hrvatske opštine Mostar je raspolagao tuđim tj. gradskim građevinskim zemljištem u korist HNK Mostar, iako su šest mjeseci ranije ukinuti.  Isto vrijedi i za dozvole koje niko ozbiljan osim njih samih ne drži za validne, između ostalog,  jer je i u članu 7. stav 2. b) Prelaznog statuta navedeno da je „Grad isključivo nadležan za urbanističko planiranje“. O nepostojanju planske dokumentacije koja tretira ovaj prostor, javnosti je već sve poznato.Ovim činjenicama je razbijena sva iluzija i mit o zakonitosti građenja Hrvatskog narodnog kazališta, te poručujem da se kazalište dalje ne kompromituje, urušavajući i ono malo digniteta koji imaju u dijelu javnosti“, stoji u saopštenju.

Na ovo pravno nasilje koje traje od 1995. godine do danas, odmah su reagovale nadležne institucije, u prvom redu OHR, koji se u više navrata obraćao Miji Brajkoviću, tadašnjem faktičkom vladaru „zapadnog Mostara“, upozoravajući ga na činjenicu da je građenje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta potpuno nezakonito.

„Na ovu činjenicu reagovale su i gradske službe, konkretno, građevinska inspekcija koja u više navrata zatvara gradilište, jer je nezakonito i to rješenjem broj 04-287/01 od 02.02.2001. godine kojim se nalaže obustavljanje građenja objekta „Hrvatsko narodno kazalište“; zatim aktom broj 04-25-586/02 od 8.4.2002. godine kojim se konstatuje da se na predmetnoj nekretnini izvode nezakoniti građevinski radovi; te još ranije aktom od 28.01.2001. godine kojim se konstatuje da izvođač radova na objektu „Hrvatsko narodno kazalište“ nije postupio po mjerama inspektora od 24.01.2001. godine kojima je naložena obustava izvođenja radova. Sve ovo su službeni dokumenti Grada Mostara i OHR-a, koji će nadam se kao dokazni materijali biti izvedeni na sudu u postupku koji sam inicirao.

Zbog razjašnjenja, na moj zahtjev i inicijativu je Javni pravobranilac Grada Mostara u ime Grada podnio tužbu protiv Hrvatskog narodnog kazališta, kako bi pomenuti ugovor o ortakluku bio proglašen ništavim, a slijedom toga i sve „dozvole“ proistekle iz takve nezakonite radnje. Činjenica da sam lično, jednako kao i Javni pravobranilac izložen linču, neviđenoj hajci i govoru mržnje u javnom prostoru, neće zaustaviti sudski postupak, jer je obaveza svakog građanina, a naročito lica na rukovodećim pozicijama da zahtijevaju strogo poštivanje zakona. Ovim principom, nažalost, ne vode se svi u Gradu Mostaru. Naime, upravo s namjerom da izbjegne probleme s inspekcijom i aktuelni gradonačelnik donosi rješenje broj 02-04-8311/23 od 8.5.2023. godine kojim se sporni predmet Hrvatsko narodno kazalište dodjeljuje podobnom inspektoru Marinu Musi na postupanje i na taj način ostaje dosljedan politici bezakonja od 1995. godine do danas.

Na pobrojanim činjenicama se zasnivala i krivična prijava koju očigledno nije imao ko da adekvatno procesuira, a za informaciju javnosti, u pripremi je nova prijava protiv poznatih aktera i sa novim dokazima koji mi nisu bili dostupni u vrijeme pisanja prve krivične prijave,  shodno čemu će i ishod vjerujem biti potpuno drugačiji.

Kao zaključak, navodim da nisam protiv ustanove Hrvatskog narodnog kazališta, ali u skladu sa zakonom i principima jednake zastupljenosti objekata kulture svih naroda i konfesija na području Centralne zone“, navodi se u saopštenju Salema Marića, predsjednika Gradskog vijeća Mostara.

(NovaSloboda.ba)