U visokim planinama Švicarske, tradicije su, takođe, ugrožene klimatskim promjenama. Fotograf George Steinmetz dokumentovao je šta to znači za farmere i pastire.
Izgon goveda za ovce i koze iz visoravni Belalp u kantonu Valais traje tri dana.Nekada je u ovoj klisuri bio glečer.
André Summermatter na planini. On organizuje vožnju, koju prati jedanaest pastira.
Pastir Fabrice Gex poznaje svih 600 koza i ovaca, koje je čuvao na planinskom pašnjaku četiri mjeseca.
Krajolik iznad Belalpa je divlji, njegovi pastiri se smatraju posljednjim švicarskim kaubojima. Muškarci koji vode životinje dobijaju 250 švajcarskih franaka dnevno i dobru hranu.
Drugačija dolina, slični problemi: otopina boje pokazuje oticanje otopljene vode sa vrha glečera Rone.
U filmu o Džejmsu Bondu “Goldfinger” iz 1964. godine, hotel Belvédère bio je kulisa ispred moćnog glečera Rone. Danas ga je odatle gotovo nemoguće prepoznati – a hotel je zatvoren.
Godine 1818. jezuitski svećenici postavili su ovaj krst progona kako bi uz Božju pomoć zaustavili glečer Aletsch, takođe,u Valaisu. Danas to više nije potrebno.
U kamenoj Färrichi u Belalpu, ovce se dodjeljuju vlasnicima nakon što su otjerane s ljetnih pašnjaka.
Čak i u Dolomitima, malo južnije u Italiji, planinski farmeri moraju se nositi s posljedicama klimatskih promjena. Thomas Comploi, na primjer, sada žanje dvostruko više sijena nego što je to činila njegova porodica. Zbog povećanja temperature, trava raste sve više, iz godine u godinu.
Teško da je igdje klimatska kriza očiglednija nego na Alpima. Skoro tri sedmice prije Božića, Švajcarci su proslavili svoj veliki festival. Dana 5. decembra 2023. godine, UNESCO, obrazovna, naučna i kulturna organizacija Ujedinjenih nacija, dodala je „Alpsko doba“ na listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva na zahtjev Švicarske.
Alpsko doba: Tako se zove korištenje planinskih livada kao ljetnih pašnjaka. Od srednjeg vijeka, farmeri u Alpima tjerali su neke od svojih životinja na visoke pašnjake u proljeće i nazad u dolinu u jesen. Ova tradicija je važan ekonomski faktor za planinske regije: samo na 6.740 Alpa u Švicarskoj, kako se zovu kompanije u planinama, oko 17.000 muškaraca i žena godišnje proizvede 5.000 tona sira, što je četiri posto proizvodnje švicarskog sira.
Američki fotograf George Steinmetz proveo je dvije sedmice putujući po italijanskim i švicarskim Alpima kako bi dokumentovao ovu jedinstvenu tradiciju. I da sazna: Koliko dugo će je još biti? Teško da je igdje drugdje klimatska kriza očiglednija nego u Alpima. Prema Međuvladinom panelu za klimatske promjene, prosječne temperature tamo rastu dvostruko brže od globalnog prosjeka.
Neplodni raj visokih planina se raspada. Klimatske promjene otežavaju borbu protiv krčenja šuma: blaže temperature uzrokuju pomjeranje vegetacijskih zona prema gore. Tamo gdje su ranije na nadmorskoj visini postojali samo lišajevi i mahovine, sada uspijevaju drveće i grmlje. Sve je manje prostora za hladno otporne planinske biljke. Vrste koje vole toplinu potiskuju ih na veće visine. Ali, tlo je tamo tanko i u jednom trenutku će se dostići vrhovi – i tada više neće biti staništa za ove planinske biljke.
(stern)
Z. N.
(NovaSloboda.ba)
