U Prijedoru i u drugim bh. mjestima danas će biti obilježen Dan bijelih traka, mirnom šetnjom sa bijelom trakom oko lijeve ruke.
Dan bijelih traka je podsjetnik na 31. maj 1992. godine, kada je Krizni štab Općine Prijedor primorao nesrpsko stanovništvo da svoje kuće i stanove označe bijelim zastavama, a ukoliko se kreću gradom da moraju nositi bijelu traku oko ruke.
Okupljanje učesnika u Prijedoru planirano je za danas u 11 sati u Starom gradu, ulica Ahmeta Babića, na mjestu gdje treba biti podignut spomenik za 102 ubijene prijedorske djece. Dolazak učesnika na glavni prijedorski trg planiran je u 12 sati, gdje će biti održan centralni događaj obilježavanja Dana bijelih traka i polaganje 102 ruže sa imenima ubijene djece.
Na zahtjeve inicijative “Jer me se tiče”, roditelja ubijene djece i međunarodnih organizacija za izgradnju spomenika za 102 ubijene djece u Prijedoru, Gradska uprava Prijedora se još uvijek nije oglasila.
Na Dan bijelih traka, bh. fotoreporter Nidal Šaljić danas će u Prijedoru, na lokaciji nekadašnjeg logora Trnopolje, otvoriti prvu samostalnu izložbu pod nazivom ”Zidovi”.
Izložbu čini 27 fotografija, koje su nastale u protekle tri godine, a biće postavljena u okviru Međunarodne konferencije o koncentracionim logorima u Bosni i Hercegovini i povodom Dana bijelih traka.
Autor je Feni kazao da će na izložbi biti prikazane fotografije, trenutno stanje nekadašnjih mjesta zatočenja i logora, koja se nalaze širom Bosne i Hercegovine.
“Cilj mi je da kroz svoj rad nastavim veliki projekt, u kojem ću fotografisati i pronaći lokacije svih nekadašnjih logora i mjesta zatočenja, te pratiti šta se dešava s tim lokacijama. Mnogo njih je, kroz samo tri godine mog praćenja, uništeno i više ne postoje tragovi koji bi nas mogli podsjetiti da se na tom mjestu dešavao zločin – rekao je Šaljić.
Izložbu je nazvao po zidovima jer su, kaže, ti zidovi prije devedesetih godina napravljeni da služe nečemu dobrom, da budu bolnice ili fabrike, hangari, skladišta, škole, domovi kulture.
U sklopu obilježavanja Dana bijelih traka, biće postavljena i umjetnička instalacija Anite Karabašić “Nema Nikog Da Ga Bere” u znak sjećanja na ubijenu prijedorsku djecu.
U Prijedoru je u četvrtak počela dvodnevna Međunarodna konferencija o koncentracionim logorima u Bosni i Hercegovini, koju je organizovao Memorijalni centar Sarajevo u saradnji s Udruženjem logoraša Kozarac i Gradom Sarajevo.
Predsjednik Udruženja logoraša Kozarac Jusuf Arifagić naglasio je da se konferencija naučnog karaktera tiče svih logora na teritoriji BiH, bez obzira na to koji su narodi u njima bili zatvarani.
“Mislim da je bitno s naučnog aspekta dati odgovor za dešavanja ovde 1992. godine, jer je ta godina bila prekretnica koja je donijela podjele među narodima i sve ono zlo koje se desilo ovdje. Mislim da nam je zaista dosta podjela i da narodi na tlu BiH, posebno ovde u Prijedoru, trebaju raditi na našem zajedništvu”, kazao je Arifagić i dodao da samo zajedništvo može dati odgovor za dobru budućnost generacijama koje dolaze.
Seid Omerović, predsjednik Saveza logoraša BiH, podsjetio je da je prema njihovim podacima u BiH bilo 657 logora i mjesta zatočenja. Naglasio je da na području cijele BiH ne postoji kvalitetno zakonsko rješenje za više od 95 posto logoraša.
Direktor Memorijalnog centra Sarajevo Ahmed Kulanić rekao je da nastoje integrativno govoriti o logorima u BiH, najavljujući da Centar planira ove i naredne godine uspostaviti muzej logora u Sarajevu, gdje će biti objedinjene sve priče o torturama i zločinima nad logorašima u BiH.
“Važno nam je da uključimo i čujemo glasove onih koji su preživjeli logore, da se čuju njihovi glasovi kada je u pitanju ova tema”, naglasio je Kulanić, podcrtavajući kako moramo početi govoriti na osnovu činjenica i istine i na taj način prevladati sve izazove koji su danas pred nama, a koji su bazirani na događajima iz devedesetih godina, na ubistvima, zločinima koji su se dešavali, te da na taj način probamo u budućnosti graditi pomirenje.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković kazao je na konferenciji kako je veoma važno da se prisjećamo na stradanja ljudi na ovim prostorima, da se faktografijom odupiremo onima koji kreiranjem neistina i laži izokreću neke istorijske činjenice.
(Fena)
Srpske snage su počele napadima na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. maja, Kozarac 24. maja i otvaranjem logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 30. maja.
Za zločine počinjene na prijedorskoj opštini do sada je doneseno 56 presuda i otkriveno je preko 400 masovnih grobnica, među kojima je i Tomašica, najveća masovna grobnica na Balkanu, otkrivena 2013. godine. Zločinci su osuđeni na više od 800 godina zatvora. Pojedini zločinci su osuđeni dva, čak i tri puta. Na tom području ubijeno je 3.176 osoba među kojima je bilo 102 djece.
Na Sudu Bosne i Hercegovine se vode procesi za više od 30 osumnjičenih za ratne zločine u Prijedoru.
