Prosvjetari u HNK-u stupili u generalni štrajk i održali protestnu šetnju 

Nezadovoljni ponudom Vlade Hercegovačko neretvanskog kantona o povećanju plate za 5 posto, sindikati osnovnih i srednjih škola u tom kantonu, koji nastavu izvode na bosanskom i hrvatskom jeziku, u srijedu su stupili u generalni štrajk, te organizovali protestnu šetnju do zgrade kantonalne Vlade u Mostaru.

Po riječima predsjednika Sindikata srednjih škola HNK Josipa Milića, jučerašnju ponudu Vlade o povećanju plate od 5 posto od 1. oktobra ove godine članovi sindikata su jednoglasno odbili, te su sve škole u HNK jutros u 7,30 sati stupile u generalni štrajk.

“Ovim protestom, iskazujemo svoje nezadovoljstvo ovakvim stanjem. Vrata za pregovore su odškrinuta, znači mogućnost dogovora još uvijek postoji. Nastava bi trebala početi 9. septembra, tako da se može dogoditi, ukoliko do ponedeljka uspijemo usaglasiti stavove, što nije isključeno, da ne dođe do obustavljanja nastave”, naglasio je Milić.

Do tada, kako kaže, sindikati su u generalnom štrajku, a proteste će obavljati kontinuirano za vrijeme štrajka, svakih sedam ili deset dana.

“.Odustati nećemo, naši zahtjevi nisu maksimalistički, naši zahtjevi su realni, a to najbolje potvrđuje zbornica gdje su ljudi jednoglasno odbili povišicu od pet posto i masovno se odazvali na ovaj protest. Iza ovoga stoji 3500 ljudi i svoje nezadovoljstvo iskazuje ovim javnim okupljanjem i štrajkom. Ovo je borba za dostojanstvo ljudskog rada i bića”, poručio je.

Govoreći o nekom minimumu na koji bi sindikati pristali, Milić je kazao kako su čelnici sindikata na jučerašnjim pregovorima “na svoju ruku” ponudili povećanje plate od 15 posto s mogućnošću da to bude i u dvije tranše, i na sebe preuzeli odgovornost da to iskomuniciraju sa svojim članstvom. Međutim, na drugoj strani nije bilo razumijevanja. Mi nismo ni prosjaci, niti molimo milostinju. Mi tražimo ono što je naše i što nam pripada i zato smo spremni boriti se svim zakonom dopuštenim sredstvima”, poručio je Milić.

Predsjednica Sindikata za srednje i visoko obrazovanje HNK-a Edina Čomić kazala je kako je članstvo sindikata jednoglasno odbilo ponude vlade, te da su očekivali da će uz ponuđeno povećanje plate od pet posto od 1. oktobra ove godine ostati i ono ranije predloženo povećanje od pet posto od početka iduće godine.

“Mi smo juče dobili šamar iz Vlade kada su nam ponudili ovu drugu ponudu, što znači samo tri mjeseca prije dobiti povećanje plate od pet posto. Drugi šamar smo dobili kad smo izašli iz zgrade Vlade i pročitali njihovo saopštenje, u kome stoji da je od danas teret na leđima prosvjetnih radnika i da ćemo mi biti krivi za vaspitno-obrazovni proces koji neće krenuti. Teret obrazovanje jeste na našim leđima, nije ni u Pedagoškom zavodu, ni u Ministarstvu, ni u agencijama za obrazovanje, a svi imaju veće plate od nas”, ocijenila je Čomić.

Podršku prosvjetarima u HNK-,u pružila je i predsjednica Sindikata uposlenih u srednjim školama u ZHK Jasminka Petric, koja je kazala kako je došla podržati kolege jer “žive istu sudbinu kao i oni”.

“Gotovo svake godine, moramo iznova tražiti svoja prava i dokazivati da ono što je ranije ostvareno nije podložno preispitivanju i da ne moramo braniti ono što već imamo. Dakle, mi se i jedni i drugi borimo na dva fronta- sačuvati ono što imamo i izboriti se za no što nam pripada”, naglasila je Petric.

Inače, sindikati prosvjetara u HNK-u prvobitno su od Vlade tražili isplatu jednokratne pomoći, povećanje plate 30 posto, napredovanje u struci (mentor osam posto, savjetnik 15 posto), raspisivanje konkursa na neodređeno, isplatu tužbi i mjesečno usklađivanje toplog obroka s prosječnom platom u Federaciji.

Iz Vlade HNK- a ponuđena im je isplata jednokratne novčane pomoći u iznosu od 1.000 KM, potom povećanje plata zaposlenicima u prosvjeti u iznosu od pet posto, te dodatnih pet posto mentorima i osam posto savjetnicima u školama, kao i automatsko vraćanje promovisanih mentora i savjetnika u pravo, te obračun uvećanih plata počevši odmah od 1. oktobra tekuće umjesto prvobitno predloženog početka obračuna s prvim danom 2025. godine.

(Fena)