U situaciji kad agresivni političari svojom retorikom od prirodne modernizacije vojski kreiraju trku u naoružavanju, veća vojna saradnja u regiji i potenciranje kontrole naoružavanja pomogli bi da se tenzije spuste i da se krene ka stabilizaciji situacije u regiji, poručio je vojnopolitički analitičar Antonio Prlenda.
Prlenda je bio uvodničar na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99”, gdje je kazao da bi se za potrebe gradnje povjerenja i regionalne stabilnosti u javnosti više trebao potencirati Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja, koji obuhvata ograničenja, nadzor i međusobne inspekcije kojim se provjeravaju glavne kategorije naoružanja.
“Međutim, Sporazum bi trebalo osavremeniti i njim obuhvatiti one kategorije naoružanja koje su sada među ključnim za vođenje savremenog ratovanja. Prije svega, mislim na naoružane dronove, koji su postali realna prijetnja u aktuelnim oružanim sukobima”, istakao je Prlenda.
Sporazum je, podsjeća, dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i obuhvata pet kategorija naoružanja: borbene avione, jurišne helikoptere, artiljeriju od kalibra 75 milimetara pa na više, borbena oklopna vozila i tenkove u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.
“U javnosti nema izvještaja da se Sporazum krši. Inspekcije se stalno obavljaju. Ali, politički dužnosnici o njemu nedovoljno govore, kao da su na njega zaboravili”, naglasio je Prlenda govoreći o temi “Modernizacija vojski u regiji i stabilnost BiH”.
Ono što je važno, ističe, jeste činjenica da je Srbija uznapredovala u naoružavanju oružjem koje nije u ovih pet kategorija koje se kontrolšu međusobnim inspekcijama.
“Prije svega su to naoružane vojne bespilotne letjelice. Srbija aktivno radi na njihovom nabavljanju, pa i domaćoj proizvodnji, dok ostale zemlje tu još kaskaju. To negativno utiče na vojnu ravnotežu”, rekao je Prlenda.
Istina je, dodaje on, da se u tom slučaju radi o praćenju svjetskih trendova.
“Iz aktuelnih sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku vidimo da značaj naoružanih dronova raste. Stvar postaje zabrinjavajuća kad se stavi u kontekst neodgovornih politika pojedinih čelnika u regiji. Teško je ne biti zabrinut kada su na snazi agresivne retorike, kojima se stalno izazivaju napetosti i međusobni animoziteti”, kazao je Prlenda.
Takođe, smatra Prlenda, vojna saradnja bi morala obuhvatiti više zajedničkih vojnih vježbi oružanih snaga zemalja regije, ali ne na način da u pristutnosti političara svako maše svojim zastavama ili čak da se dočekuju susjedne vojske kao oslobodioci.
“Jednostavno, treba pustiti vojne profesionalce da zajedno, rame uz rame, rade svoj posao za mir i dobro svih ljudi u našim zemljama”, zaključio je Prlenda.
(Fena)
