Društvo za ugrožene narode (Njemačka) poziva Christiana Schmidta, visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini da se povuče iz, kako navode u saopštenju za javnost, takozvanog “slučaja Kovačević”.
“Gospodin Schmidt ponovo radi u interesu srpskih i hrvatskih etnonacionalista i pokušava onemogućiti primjenu Evropske konvencije o ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini. Svojim nepozvanim i kontraproduktivnim miješanjem, Schmidt stvara nemir u bosanskom društvu i žrtvuje nadu ljudi u demokratsku budućnost, kako bi umirio ekstremiste”, izjavila je ekspertica Društva za ugožene narode za prevenciju genocida Jasna Čaušević.
Kako navode iz Društva za ugrožene narode ‘u takozvanom “slučaju Kovačević” Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) odlučio je 29. avgusta 2023. godine da je aktivno biračko pravo podnosioca tužbe dr. Slavena Kovačevića povrijeđeno u izborima za članove Predsjedništva i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH’.
“Protiv toga su se žalili aktuelni predstavnici Vijeća ministara, inače članovi etnonacionalističkih partija. Nakon toga, slučaj je prebačen Velikom vijeću ESLJP-a na konačnu odluku. U Strazburu će se 20. novembra raspravljati o žalbi. Tim povodom će Christian Schmidt, na vlastitu inicijativu, kao takozvana Treća strana, kako to proizilazi iz njegovog predloška, iznijeti argumente protiv presude koju je Sud donio u korist Kovačevića”, navodi se.
U svom sadašnjem obliku presuda ESLJP-a zahtijeva promjenu izbornoga zakona, kao i ustava zemlje. Prema važećim propisima, birači u BiH, kad biraju članove državnog Predsjedništva, mogu glasati samo za kandidata iz redova svoga naroda.
“To je u suprotnosti s demokratskim standardima i doprinosi podjeli zemlje duž etničkih linija – baš kao što to žele separatistički političari, poput predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika. Zadatak visokog predstavnika trebao bi biti promicanje primjene presuda ESLJP-a i pomirenje zemlje. Christian Schmidt ponovo radi suprotno”, objašnjava Čaušević.
“Ako se uvaže Schmidovi argumenti, bosanskohercegovački građani bi imali manje prava od drugih građana Evrope. Schmidt bi umjesto toga trebao tražiti dijalog s civilnim društvom i podržati napore Bosne i Hercegovine da postane članica EU i NATO-a. U krhkom poslijeratnom društvu zemlje ne smije se podržavati ratne agende nacionalista. Evropska konvencija o ljudskim pravima važi i za građane Bosne i Hercegovine, a ESLJP je već utvrdio povrede i u pet prijašnjih presuda. Sprječavanje još jedne presude koja bi ojačala ljudska i građanska prava u Bosni i Hrcegovini donijelo bi samo štetu građanima Bosne i Hercegovine i dodatnu destabilizaciju zemlje”, naglašava se u saopštenju za javnost, uz napomenu da Društvo za ugrožene narode ima konsultativni status kod Vijeća Evrope i savjetodavni status pri Ujedinjenim nacijama.
(Fena)
