Pod pokroviteljstvom Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, a u suorganizaciji Građevinskog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić” Mostar i Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Mostaru i Hrvatsk centra za potresno inženjerstvo – Interventna služba, juče su, u prostorijama Građevinskog fakulteta, održani predavanje i radionica na temu ”Procjene šteta nakon elementarnih nepogoda”.
Radionica je proistekla iz djelovanja Štaba za koordinaciju svih aktivnosti za procjenu šteta, saniranje šteta i pomoći jedinicama lokalne samouprave i stanovništvu pogođenih područja prouzrokovanih poplavama na području HNK-a.
Zahvalivši organizatorima i učesnicima skupa, predsjednica Vlade HNK-a Marija Buhač, koja je na čelu štaba, u obraćanju je istakla kako očekuje konkretnu pomoć u rješavanju posljedica nesreće koja je 4. oktobra pogodila sjeverne prostore HNK-a.
“Hercegovačko-neretvanski kanton pogodila je nezapamćena katastrofa, koja je odnijela 24 života i na najgori mogući način pogodila na desetine naših stanovnika, porodice s područja Konjica, Jablanice i sjevernog mostarskog prostora. Poplave, bujice, klizišta i odroni ostavile su za sobom pustoš. Smrtno stradali gubitak su koji niko ne može nadoknaditi, ali naše su aktivnosti usmjerene pružanju konkretne pomoći unesrećenima, koji su ostali bez svega. Uprkos razmjerama prirodne nepogode, Vlada HNK-a uspjela je u onom haosu reagovati brzo i pribrano. Prvih je dana ukupan fokus Štaba civilne zaštite i Vlade bio na spašavanju unesrećenih i pronalasku nestalih, te ponovnom uspostavljanju prekinute saobraćajn e komunikacije. Potraga za nestalima je okončana i organizovan je dostojanstven ispraćaj za sve naše poginule sugrađane, a sada moramo svu energiju usmjeriti na što je moguće bržu i potpuniju normalizaciju života nastradalih područja”, poručila je Buhač, dodavši kako konačne razmjere štete, posebno novčanu procjenu, još nije moguće izračunati.
“Ipak, jasno je kako se mjeri u desetinama milijuna KM, možda i znatno više. Jasno je kako nijedna jedinica lokalne samouprave, ni kantonalna pa ni entitetska vlast nije niti u približnoj mogućnosti samostalno podnijeti teret saniranja posljedica ovakve katastrofe. To je razlog zbog koga računamo na više nivoe vlasti, posebno na Vladu FBiH i Vijeće ministara BiH, zahvaljujući našim susjedima na konkretnim reakcijama, gdje posebno ističem Republiku Hrvatsku, ali ujedno i usmjeravajući naša očekivanja prema evropskim fondovima solidarnosti bez kojih bi ova zemlja stanovnicima Jablanice, Konjica i Mostara teško vratila život u normalne tokove”, kazala je predsjednica Vlade.
Dodavši kako je potrebno, u najkraćim rokovima, obnoviti porodične domove i riješiti trajan smještaj unesrećenih, obnoviti ceste, mostove, željeznicu, ukupnu oštećenu elektroenergetsku i telekomunikacijsku mrežu, riješiti pitanje stotina tona otpada, obnoviti oštećene javne objekte, prije svega škole, medicinske i druge ustanove, iskazala je očekivanje da će radionica ponuditi vrijedne savjete i konkretnu podršku na terenu.
“Prije svega, kako bismo našim sugrađanima, takođe i članovima lokalnih i kantonalnih komisija za procjenu šteta, olakšali korake u postizanju konačnog cilja. Bez konačne procjene, nažalost, i bez zakonom predviđenih administrativnih procedura, ne možemo aktivirati svu onu finansijsku pomoć na koju računamo, a koja je našim pogođenim područjima prijeko potrebn”, zaključila je Buhač.
Voditelji predavanja i radionice bili su dr. sc. Josip Atalić, dr. sc. Boris Trogrlić, dr. sc. Mario Uroš i Mario Trogrlić, a uz pozdrave predstavnika dvaju fakulteta, učesnici su govorili o evropskim standardima i sistematskom pristupu procjeni šteta nakon elementarnih nepogoda, razmijenjena su terenska iskustva i predstavljeni praktični primjeri postupka procjena.
(Fena)
