Hrvatski sabor u utorak će raspraviti, a u petak i glasati o bezbjedonosnoj pomoći i obuke Ukrajini (NSATU), za što je potrebna dvotrećinska većina, tj. 101 poslanički ‘glas’.
Hoće li hrvatska Vlada, koja je predložila odluku o slanju, uspjeti osigurati toliko ‘glasova’, vidjeće se u petak, a po izjavama koje je opozicija davala proteklih dana, ona je sklonija stavu koje o toj odluci ima hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
Milanović je odbio, pak, saglasiti da hrvatski časnici učestvuju u toj NATO-voj misiji, rekavši da time štiti Hrvatsku od sukoba jer se ratu u Ukrajini „ne nazire kraj”.
„Neću dopustiti sučešće naših pripadnika oružanih snaga u takvoj misiji koja može potencijalno štetno djelovati na naše nacionalne interese”, poručio je Milanović i prozvao hrvatsku Vladu da je „svojevoljno” preuzela tu obavezu u ime Hrvatske, znajući da nema njegovu saglasnost i da „tako krši i siluje” Ustav.
Hrvatska Vlada je kao „potpuno neistinite i zlonamjerne“, otklonila njegove interpretacije da je namjera učešća u NATO-ovoj aktivnosti ,,slanje hrvatskih vojnika u Ukrajinu” ili ,,uvlačenje Hrvatske u sukob s Rusijom”.
Ministarstvo odbrane RH je u odluci već unaprijed predvidjelo da pripadnici hrvatskih Oružanih snaga ne mogu biti raspoređeni van teritorija država članica NATO-a, niti angažovani na teritoriji Ukrajine, isticala je hrvatska Vlada.
Objasnila je i kako bi učešćem u aktivnostima NSATU-a sveukupno do 5 hrvatskih čoficira, u periodu od 2024., 2025. i 2026. godine, otišlo u Wiesbaden, koji se nalazi u Njemačkoj, a ne u Ukrajini, prenosi Hina.
„Nije niti predviđeno slanje hrvatskih vojnika u Ukrajinu, a Milanović je jedino ”spriječio” pridruživanje 5 ili manje hrvatskih oficira komandi NSATU-a u Njemačkoj“, navela je hrvatska Vlada, dodajući kako bi pri tom njihova uloga tamo bila primarno logistička podrška i koordinacija donacija opreme i sredstava za Ukrajinu.
(Fena)
