Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i bezbjedonosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrel, u blogu pod naslovom „Rat u Gazi: ne možemo nastaviti po starom“, navodi da je godinu nakon uzaludnih molbi izraelskim vlastima da poštuju međunarodno pravo u ratu u Gazi, on predložio državama članicama Evropske unije da zabrane uvoz iz ilegalnih naselja i prekinu politički dijalog s Izraelom.
O tim mjerama biće riječi sljedeće sedmice u Vijeću za vanjske poslove, najavio je Borrel, prenosi Delegacija Evropske unije u BiH.
“Pristup koji koristimo više od godinu prema ratu u Gazi nije uspio. Moramo promijeniti stav”, ističe Borrel i dodaje da ponestaje riječi za opis situacije u Gazi, kao i da se stanje sve više pogoršava i nekim ljudima ponestaje svega.
“U mnogim dijelovima Pojasa Gaze, ne postoji skoro ništa što bi moglo održati organizovan život ljudi. Sjeverna Gaza, koja je nekada bila dom za više od milion stanovnika, potpuno je ispražnjena poslije nekoliko sedmica nemilosrdnog granatiranja, uništavanja posljednjih preostalih domova zdravlja, skloništa i škola”. naveo je.
O etničkom čišćenju u sjevernoj Gazi, Borrel ističe da su zbog izostanka ikakve pomoći već sedmicama, preostalih 400 hiljada stanovnika na kraju bili primorani da napuste domove, uz prijetnju pištoljem.
“Nekolicina slika koje stižu, prikazuju apokaliptičnu pustoš. Nije slučajno što se termin ‘etničko čišćenje’s sve više koristi da se opiše to što se dešava u sjevernoj Gazi. Međutim, ono što vidimo od tragedije u Gazi je samo vrh ledenog brijega jer je Pojas potpuno blokiran. Novinari i međunarodni posmatrači gotovo da ne ulaze u Gazu već više od godinu dana. Riječ je o najdužem informacionom mraku koji je ikada nametnula jedna demokratska država. Pored toga, postoje razlozi za sumnju da su izraelske odbrambene snage gađale novinare. Do danas je ubijeno njih više od 130. Taj obrazac koji je u Gazi predugo na snazi, sada se ponavlja na drugim mjestima. U južnom Libanu, nekih 30 sela je uništeno, ne kao posljedica teške borbe nego na kontroliran način, što je objavljeno na društvenim mrežama. Na Zapadnoj obali, nasilje ekstremističkih doseljenika tjera mnoge palestinske zemljoradnike i stočare s njihove zemlje. Iščupana stabla maslina, ubijena ili ukradena stoka i spaljena vozila, postali su svakodnevna realnost u mnogim ruralnim sredinama. Izraelski vazdušni napadi na Jenin i Tulkarem, prvi u više od dvije decenije, doprinijeli su uništenju civilne infrastrukture koju su početkom godine za sobom ostavili buldožeri”, piše Borrel.
Podsjeća da je trenutna evropske reakcija nakon masakra od 7. oktobra bila solidarnost s narodom Izraela i podrška toj zemlji da se brani u okviru granica međunarodnog prava, ali kad je bivši izraelski ministar odbrane Gallant izjavio 9. oktobra 2023. godine da Gaza neće imati hrane, struje ni vode, jer se Izrael bori ‘protiv ljudskih životinja i da će se u skladu s tim ponašati’, uslijedile su poruke Izraelu da ga ne proguta bijes i da jedan užas ne može opravdati drugi.
“Kada je samoodbrana počela sve više ličiti na osvetu, naši zahtjevi su postali glasniji, ali smo udvostručili opredjeljenje za bezbjednost Izraela. Nekoliko sedmica kasnije, visoki izraelski funkcioneri počeli su govoriti o ‘novoj Nakbi’, raseljavanju 700 hiljada Palestinaca iz 1948. godine iz područja koje je postalo Izrael. Mnoge od tih izbjeglica prebjegle su u Gazu, gdje čine dvije trećine stanovništva. U januaru, dvanaest vladinih ministara učestvovalo je u masovnom protestu za ponovno naseljavanje Gaze. A prošle sedmice čuli smo da je sjeverna Gaza potpuno ispražnjena, civili se ne smiju vratiti. Neke od tih nezakonitih i nemoralnih ideja očigledno počinju postajati stvarnost”, napisao je Borrel.
Nadalje, izraelski Knesset je u oktobru usvojio zakon, kojim se zabranjuje UN-ova agencija koju je osnovala Generalna skupština kao odgovor na raseljavanje iz 1948. godine, UN-ove agencije za pomoć i rad za palestinske izbjeglice, UNRWA. Ova agencija je prvobitno trebalo da postoji nekoliko godina dok ne bude riješen problem izbjeglica, ali u odsustvu političkog rješenja, postala je spas za milione Palestinaca širom okupirane teritorije.
Evropska unija je osudila navedeni izraelski zakon, a Savjet bezbjednosti UN ponovo potvrdilo nezamjenjivu ulogu UNRWA-a, posebno u postojećim okolnostima, što je viđeno u nedavnoj kampanji vakcinacije protiv dječije paralize. Ali, nema naznaka da se ijedan od ovih zahtjeva uzima u obzir.
Predug je spisak zahtjeva na koje su se u Izraelu oglušil; svjetski poredak utemeljen na pravilima je na aparatima od Putinove agresije na Ukrajinu dok poslije Gaze, visi o koncu, smatra Borrel.
“Široko rasprostranjeno nepoštivanje međunarodnog humanitarnog prava svih zaraćenih strana na Bliskom Istoku, uključujući Izrael, podriva same temelje na kojima je izgrađena Evropska unija – vladavinu zakona, kojom se slabi štite od jakih. Za EU, ovaj princip nije samo temeljni, nego i egzistencijalni. Kao što je i sloboda informisanja i odgovornost. Ne smijemo se zavaravati: ova humanitarna katastrofa u našem susjedstvu će doći da nas, proganja kod kuće. Dalekosežan uticaj kriza u inostranstvu često dolazi sa zakašnjenjem, ali i s osvetom. Posljedice po Evropu, u smislu migracija, unutrašnje bezbjednosti, društvenih previranja, rasizma protiv Jevreja, muslimana, Arapa itd., već se osjećaju, kao što smo vidjeli prošle sedmice na ulicama Amsterdama. Moramo priznati da pristup koji više od godinu dana koristimo prema izraelskim vlastima nije uspio”, zaključio je.
Izrael je do sada bio pošteđen bilo kakvih značajnijih posljedica, ali se to mora promijeniti.
Osim prijedloga za zabranu uvoza proizvoda iz ilegalnih naselja, na osnovu nedavnog savjetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde, slično postojećoj zabrani uvoza proizvoda iz okupiranih ukrajinskih teritorija, Borrel je zatražio od specijalnog predstavnika EU-a za ljudska prava procjenu usklađenosti Izraela sa Sporazumom o pridruživanju s EU-om, koju će uskoro predstaviti zemljama članicama.
-“Na osnovu te procjene, predložiću zemljama članicama da obustave politički dijalog s Izraelom. Godinu dana nakon neuslišenih molbi, ne možemo nastaviti po starom”, zaključuje evropski predstavnik Josep Borrel.
(Fena)
