Carski pingvin postao je manja senzacija u Australiji: početkom novembra ove godine, ptica se iznenada pojavila na plaži u blizini grada Danske na zapadu kontinenta – 3.400 kilometara od svog stvarnog doma na Antarktiku.
Stručnjaci kažu da nijedan primjerak ove velike neleteće vrste nikada nije viđen ovako daleko na sjeveru. “Gus”, kako je carski pingvin kršten u čast prvog rimskog cara Augusta, možda je pratio okeansku struju do australijske obale dok je tražio hranu.
“Pokušao je kliziti potrbuške, vjerovatno misleći da je snijeg”, citirano je Australijski emiter ABC jednog posmatrača, koji je bio na “Ocean Beachu”, kada se Gus izvukao iz vode. Za životinju se od tada brine čuvarka ptica i, prema navodima vlasti, dobro se oporavlja.
-:-
Carski pingvin (lat. Aptenodytes forsteri) je najveća i najteža od svih živućih vrsta pingvina, endemska vrsta koja živi na Antarktiku. Carskog pingvina ne bi trebalo miješati s njihovom bliskom vrstom, kraljevskim pingvinom. Prema posljednjoj procjeni IUCN-a, populacija carskih pingvina je blizu ugroženosti (Near Threatened) jer se zbog topljenja leda i porasta nivoa mora smanjuje površina pogodnih staništa vrsta.
Mužjak i ženka jednake su visine i težine. Visoki su 122 centimetra, a teški između 27 i 37 kg. Krila i glava crne, trbuh bijele, leđa plavkasto-siva, a područje grla žutonarančaste boje. Kao i svi pingvini, neletač je, krupnog tijela i malih krila.
Kraljevski pingvin (lat. Aptenodytes patagonicus) predstavlja drugu najveću vrstu pingvina poslije carskih pingvina. Ova vrsta sadrži dvije podvrste: Aptenodytes patagonicus patagonicus i Aptenodytes patagonicus halli.
Kraljevski pingvini narastu do visine od oko 90 cm i težine od 11 do 16 kg. Izgledom nalikuju carskim pingvinima, ali se lako raspoznaju po jasno izraženoj narančastoj šari u gornjem dijelu grudi. Takođe, imaju duži kljun i vitkiji stas od carskih pingvina.
(welt)
Z. N.
(NovaSloboda.ba)
