Arhiv Hercegovačko-neretvanske žuog kantona u srijedu je krenuo s obilježavanjem Dana arhiva i arhivske službe hommageom za pionire arhivske službe u Mostaru i Hercegovini: Ravijojlu Kolak i Hivziju Hasandedića.
Bivši direktor Arhiva HNK-a Šaban Zahirov pohvalio je odluku te institucije da oda počast i prisjeti se mostarskih pionira ahrivistike.
-“Arhiv treba nastaviti s izdavačkom djelatnošću, pogotovo s onim što je iza Hivze ostalo u rukopisima. Sve to treba pripremiti i štampati, a Mostar može biti prvi grad na Balkanu po izdanjima sidžila mostarskih, blagajskih, stolačkih kadija i ostalih”, kazao je Zahirović, dodavši kako se zaposlenici Arhiva imaju na koga ugledati.
Naglasio je kako bez Ravijojle ne bi bilo ni Hivze, a bez njih ni Arhiva HNK-a kakav je danas.
“Njihov početak bio je skroman, ali su ustrajali. Gospođa Kolak je imala viziju, pokupila je iskustvo u Sarajevu i praktički je osnovala Arhiv 1954. godine”, kazao je Zahirović.
Aktuelni direktor Arhiva HNK-a Amir Kadribegović podsjetio je kako je ta institucija 70. godinu svoga postojanja odlučila obilježiti nizom događaja koji će promovisati njen rad.
“U 2024. godini organizovali smo dvije arhivske izložbe i predstavili ih publici u Mostaru, Stocu, Konjicu i Trebinju. Pored toga, imali smo i značajnu naučnu konferenciju, koja je okupila 27 izlagača iz regije, imali smo i promociju kapitalne edicije ‘Istorija BiH’, koja je predstavljena u Sarajevu i Mostaru, te nekoliko još bitnih konferencija i promocija”, kazao je Kadribegović.
Istakao je kako je kantonalni arhiv u ovoj godini uveo svoju biblioteku u COBISS sistem, te time postao prva arhivska biblioteka u BiH uvrštena u taj sistem. Takođe, u pripremi je i Monografija Arhiva HNK-a.
“Sve ovo što smo nabrojali ne bi bilo potpuno da nismo organizovali jedno podsjećanje prema onima koji su utemeljili Arhiv. Ravijojla Kolak i Hivzija Hasandedić bili su prvi zaposlenici Arhiva i ostavili su neizbrisiv trag. Bili su najproduktivniji u svim segmentima i teško je za očekivati da će im se iko približiti u dogledno vrijeme”, ustvrdio je Kadribegović.
Na kraju je istakao kako su Kolak i Hasandedić dali nemjerljiv doprinos razvoju arhivistike u Hercegovini.
“Oni su puno učinili u smislu organizacije, promocije i svega stručnog. Arhiv i arhivska služba po Hercegovini bili bi vjerovatno neusporedivo slabiji i siromašniji da nije bilo tih ljudi. Dali su nemjerljiv pečat Arhivu i arhivskoj službi”, zaključio je Kadribegović.
U četvrtak, na Dan arhiva i arhivskih radnika, održaće se dodjela nagrada za najbolje učeničke radove.
(Fena)
