Danas hrišćani širom svijeta obilježavaju Veliki petak, spomendan Isusove muke i smrti na krstu, koji se slavi petkom prije Uskrsa. To je dan duboke tišine, molitve i sabranosti, u kojme se Crkva prisjeća Isusove nepravedne osude, trpljenja i smrti, koju je prihvatio iz ljubavi prema čovjeku.
Veliki petak jedini je dan u godini kada se ne slavi sveta misa, budući da je upravo tada Hrist, kako uči Crkva, sam sebe prinio kao krvnu žrtvu za spas čovječanstva. U poslijepodnevnim satima, najčešće u 15 sati – u vrijeme kada je, prema Evanđeljima, Isus izdahnuo na krstu – vjernici se okupljaju na pobožnost Križnog puta.
Fra Ivan Landeka, meštar novaka iz Franjevačkog samostana na Humcu, podsjeća kako je Isusov krst središte razmatranja i pobožnosti na Veliki petak.
“Ono što nas privlači Isusu i ono zbog čega je krst postao sredstvom spasenja je ljubav, kojom je Sin Božji prihvatio svoj krst i iznio ga do kraja za nas. Ljubav je tajna spasenja i tajna privlačnosti Isusova krsta. Isusova ljubav je istinska i prava ljubav, ona koja nikada ne prestaje”, istakao je fra Ivan.
Obredi Velikoga petka sastoje se od tri dijela: službe riječi, klanjanja svetom krstu i pričesti. Tokom službe riječi posebno se ističe navještaj Muke Gospodnje iz Ivanova Evanđelja, a nakon homilije vjernici se klanjaju krstu – simbolu Hristove pobjede nad grijehom i smrću. Pričest se dijeli posvećenim hostijama od Velikoga četvrtka.
“Crkva danas ne slavi euharistiju. Milostinja koja se prikuplja tokom obreda namijenjena je za potrebe Bazilike Svetoga groba u Jeruzalemu, mjesta Isusove smrti i uskrsnuća”, dodao je fra Ivan.
Na Veliki petak obavezan je post i nemrs, koji obavezuje vjernike katolike od 18. do 60. godine života. To je čin pokornosti, ali i duhovne priprave za jedinstvo Uskrsa, središnje svetkovine hrišćanske vjere.
(Fena)
