U organizaciji Medžlisa islamske zajednice Čajniče, Muftijstva goraždanskog i Udruženja građana za povratak u Čajniče, danas je pored nekadašnjeg zloglasnog Lovačkog doma na Mostini, obilježena 33. godišnjica stradanja Bošnjaka s područja te opštine. Na današnji dan 1992. godine, u tom objektu ubijena su 42 civila.
Porodice ubijenih te predstavnici Muftijstva goraždanskog i Medžlisa Islamske zajednice Čajniče, kao i delegacija BPK Goražde, na mjestu stradanja položili su cvijeće, te je proučen i Jasin i hatma dova pred duše ubijenih.
Sulejmen Homoraš preživio je zločin na Mostini. Ističe da i poslije 33 godine teško proživljava dolazak na mjesto, gdje je izgubio članove svoje porodice, prijatelje, komšije. Danas živi u Švedskoj a već tri godine dolazi na obilježavanje godišnjice zločina
“Ja sam bio kratko vrijeme ovde i otprilike 24 sata prije nego što je bila egzekucija, mene je čovjek po imenu Dragiša izveo, on je sad pokojni, bio je veliki čovjek i da mu je lahka zemlja. U poneeljak 18. maja 1992. on je došao ujutro i izveo me odavde, a utorak je došlo do zločina. Dugo nisam imao ni snage ni hrabrosti da dođem ovde i to sam učinio prvi put prije tri godine, izgubio sam se, vratile su se sve te teške slike, jer sve ijednog Bošnjaka koji je izgubio život ovde sam znao. Između ostalih, tu je bio moj šura Hajrudin Trgo, njegov amidžić Šefik Trgo, moj amidža Ramiz Homoraš, ali i svi drugi koji su bili, meni dobro poznati i svi su bili nevini”, kaže Homoraš.
Na obilježavanje godišnjice iz Čikaga je stigao Rizah Džambegović, koji je na Mostini izgubio brojne članove porodice.
“Izgubio sam četiri brata, amidžiće, rođake prijatelje, komšije. Ja sam preživio igrom slučaja, otišao sam za Goražde i tu sam proveo cijeli rat. Na početku rata sam saznao za ovaj masakr i da su mi ubili četiri brata. Danas živim u Čikagu i prvi put sam došao na godišnjicu, teško je”, kaže Džambegović.
Avdo ef. efendija Šišić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Čajniče istakao je da se Bošnjaci Čajniča ne smiju umoriti od kazivanja istine.
“Mi smo se danas okupili da posvjedočimo nepobitnu istinu, da je bošnjački narod preživio neviđenu golgotu, da su nevini Bošnjaci Čajničani ubijeni, jer su bili drugi i drugačiji po nekim mjerenjima, samo zato što su bili Muslimani. Iz godine u godinu ovde se oživljavaju naše rak rane, svjedočimo koliko je zla sposoban počiniti čovjek. Ono što znamo je da ne smijemo zaboraviti naše šehide, jer su oni dali najvrjednije, svoje živote”, poručio je efendija Šišić.
Anera Zagrljača predsjednica Medžlisa IZ Čajniče, takođe, je naglasila obavezu trajnog sjećanja na bošnjačke žrtve na Mostini.
“Ono što smo naučili u maju 92. godine mora biti dugotrajno pamćenje svih generacija, od ,sad do kijametskog dana, inače nas neće biti. Narod koji zaboravi prošlost nema nade za budućnost. Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, na području Čajniča prijavljeno je ukupno 138 nestalih osoba, do danas je identifikovano 90 žrtava, 68 muškaraca i 22 žene. Potpuno je nepoznata sudbina još 48 Čajničana. Naša djeca i djeca naše djece moraju znati za ovo mjesto i ovaj dan inače ćemo ponovo biti oni koji traže, plaču i okupljaju se ovako”, kazala je Zagrljača.
Jedini bošnjački odbornik u Skupštini opštine Čajniče Izet Alihodžić istakao je važnost obilježavanja ovakvih godišnjica i kulture sjećanja.
“Danas, kao i svih prethodnih godina, sa ovog mjesta obilježenog zločinom, pružamo ruku pomirenja. Pružamo i ruku oprosta, ali zaborava nikako. Svi mi koji dijelimo životni prostor u ovoj lokalnoj zajednici moramo njegovati kolektivno pamćenje na ovaj zločin. Ne zbog žrtava, njima to ne treba, ali treba nama zbog naše i budućnosti naših potomaka. Kolektivno pamćenje nam treba da dobri ljudi kojih nije malo na ovom prostoru, nikad više ne dozvole da ovdje trijumfuje zlo, da pobijedi mržnja i da bilo ko u ime bilo koga i čega, nad bilo kim, počini ovakav ili sličan zločin”, poručio je Alihodžić.
Za ratne zločine počinjene nad civilima Čajniča i okoline do danas su osuđeni Milorad Živković, Milun Kornjača, Milosav Jovanović, Marijan Jovanović i Slavko Jovanović na kazne od šest do jedanaest godina zatvora.
Optužbi su oslobođeni Duško Tadić i Stevo Jovanović.
Sud BiH je 2015. godine potvrdio optužnicu protiv Duška Kornjače, koji se tereti da je “u okviru širokog i sistematskog napada Teritorijalne odbrane i Policijske stanice srpske opštine Čajniče, kao predsjednik Kriznog štaba, kasnije komandant ratnog štaba Srpske opštine Čajniče te predsjednik Skupštine opštine i ministar odbrane u Vladi Srpske autonomne teritorije Hercegovina, kao svjestan učesnik udruženog zločinačkog poduhvata, planirao i naredio progon nesrpskog stanovništva sa područja koje obuhvata opština Čajniče”.
Kornjača je nedostupan pravosudnim organima, iako je poznato da stanuje u Novom Sadu.
(Fena)
