Bosna i Hercegovina je od kraja 2022. godine kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. U narednom periodu, BiH mora, između ostalog, uskladiti svoju energetsku politiku s politikom EU. Okvirne klimatske i energetske politike EU do 2030. godine uključuju ciljeve na nivou EU za period od 2021. do 2030. godine. Jedan od ključnih ciljeva do 2030. godine je najmanje 42,5 posto udjela obnovljivih izvora energije. Ovi ciljevi postaju još važniji zbog ratova u Ukrajini i Palestini i svih ovih kretanja koji prijete da „zavibriraju“ Planetu. Energija vjetra dobila je važnu ulogu na ovom putu ispunjavanja postavljenih ciljeva.
EU je imala instalisanih 231 GW kapaciteta iz energije vjetra na kraju 2024. godine. Preko 90 posto su to kopnene (onshore) vjetroelektrane. Kako bi ostvarila cilj smanjenja emisije stakleničkih gasova (GHG) za 55 posto u odnosu na nivo iz 1990. godine do 2030., EU bi trebala dodavati 36 GW novih kapaciteta vjetroelektrana , kako bi dostigla cilj od 425 GW. Prema dostupnim podacima, prosječna snaga novih kopnenih (onshore)vjetroturbina u 2024. godini iznosila je 4,6 MW, a za morske (offshore) vjetroturbine10,1 MW. Stepen iskorištenja za onshore vjetroelektrane iznosio je 24%, isto kao i prethodne godine, dok je za offshore iznosio 34 posto.
Tokom 2024. godine, vjetroelektrane u EU proizvele su 475 TWh električne energije, što je činilo 19 postoukupne potražnje za električnom energijom; poređenja radi u 2018. godini taj udio je iznosio 12 posto države sa udjelom energije vjetra u svom miksu iznad 20 posto u 2024. godini bile su Danska, Irska, Švedska, Njemačka, te Holandija, Portugal, Litvanija, Španija, Finska i Grčka. Dakle, 10 od 27 članica EU.
Puhni vjetre malo sa Neretve
(ime bosanske narodne pjesme)
Posmatranja i mjerenja karakteristika vjetra u Bosni i Hercegovini provode se više od 130 godina. Do 1992. godine, karaktersitke vjetra su se mjerile na petnestak hidrometeoroloških stanica, koje su većinom bile smještene u urbanim dijelovima gradova. Prva mjerenja uz korištenje adekvatne opreme i tehnologije, s ciljem utvrđivanja potencijala energije vjetra na predmetnoj lokaciji, započela su 2002. godine.
Dobijanje energije iz vjetroelektrana u BiH je analizirano kroz različite segmente.Takođe je analizirana mogućnost proizvodnje opreme za vjetroturbine (Soko, Energoinvest, Bratstvo – Travnik, Željezara Zenica, Metalno, UMEL, Vranica, itd.).
Provedeni su različiti projekti i istraživačke inicijative (ImproImpex-COIE, fakulteti u Mostaru, Sarajevu, Zenici, Tuzli, Banjoj Luci, FHMZ). Najznačajniji među njima je projekat SEEWIND, istraživačko-demonstracijski projekat u okviru Okvirnog programa Evropske komisije, sa predstavnicima/partnerima iz šest evropskih zemalja.
Trenutno stanje u Bosni i Hercegovini
Prva vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini, Mesihovina, puštena je u rad 2018. godine, zatim vjetroelektrana Jelovača početkom 2019. godine, a vjetroelektrana Podveležje 2021. godine. Krajem 2024. i početkom 2025. godine počele su sa radom VE Ivovik i VE Ivan Sedlo. U sljedećoj tabeli prikazane su osnovne karakteristike postojećih vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini.
Vjetroelektrana – Ukupna nominalna snaga i tip turbina
Mesihovina 50,6 MW (22 × Siemens SWT-2.3)
Jelovača 36,0 MW (18 × Gamesa G97/2000)
Podveležje 48,0 MW (15 × Siemens SWT-3.2)
Ivovik 84 MW (20 × Goldwind 4.2)
Ivan Sedlo 25 MW (5 × Siemens Gamesa 5.0)
Na slici su prikazane lokacije izgrađenih vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini.
Ukupan instalirani kapacitet iznosi 243,6 MW. U zadnje četiri godine, udio energija vjetra u Bosni i Hercegovini u ukupnoj proizvodnji električne energije kretao se od 2 do 3%. Analizirajući indikatore proizvodnje (GWh/MW, kWh/m2, koeficijent iskorištenja i dr.) za prve tri instalisane vjetroelektrane (Mesihovina, Jelovača, Podveležje), koje su u pogonu četiri i više godina, može se zaključiti da one rade u skladu sa projektovanim vrijednostima.
Perspektiva
Prema podacima WindEurope, određeni kapaciteti energije vjetra instalisani su u svim zemljama bivše Jugoslavije. Budući da sve ove zemlje imaju status članica EU, kandidata ili potencijalnih kandidata, očekuje se da će se ovi kapaciteti nastaviti povećavati, uključujući i u Bosni i Hercegovini.
Vjetroparkovi u zemljama bivše Jugoslavije na kraju 2024. godine
Država Instalirana snaga
Hrvatska 1303 MW
Srbija 6323 MW
Bosna i Hercegovina 244 MW
Kosovo 137 MW
Crna Gora 118 MW
Sjeverna Makedonija 73 MW
Slovenija 3 MW
Republika Hrvatska je vodeća zemlja u regiji, koja je 2024. godinu završila s 14 posto svoje energije proizvedene iz energije vjetra, dok u Srbiji i Makedoniji to se kreće od 2 do 3 posto. Izgradnja nekih projekata vjetroelektrana može trajati i do dvadeset godina. Stoga je teško predvidjeti koliko će vjetroelektrana biti instalisano u Bosni i Hercegovini u skoroj budućnosti. NOSBiH (Nezavisni operator sistema u BiH) vodi registar bilansiranih korisnika. Podaci o vjetroparkovima preuzeti su sa zvaničnih web stranica NOSBiH-a. Na dan 25. novembra 2024. godine, u registru je navedeno 14 vjetroelektrana. Pet ih je već izgrađeno i potpuno operativno (Mesihovina, Jelovača, Podveležje, Ivovik, Ivan Sedlo), o kojima je već bilo riječi, dok je 9 projekata u različitim fazama izgradnje, čije su lokacije gore na slici označene plavim trokutovima.
Vjetroparkovi u procesu izgradnje u registru bilansiranih korisnika u Bosni i Hercegovini
Vjetropark Nominalna snaga
Baljci 48 MW
Oštrc 29,8 MW
Grebak 66 MW
Tušnica 72,6 MW
Široka Draga 125,4 MW
Dževa 46 MW
Planik 36 MW
Poklečani 132 MW
Škadimovac 110 MW
Prema prikupljenim podacima. ukupno je 909,4 MW vjetroelektrana upisano u registar bilansiranih korisnika. Od toga je 631,4 MW bilansirano.
U Bosni i Hercegovini se radi na instalaciji novih vjetroelektrana.Ovde treba napomenuti, da osim ovih vjetrelektrana prethodno navedenih postoje i projekti vjetroelektrana koji se duže vrijeme razvijaju, a iz različitih razloga ne nalaze se u Registru. Naravno, proizvodnja energije iz termoelektrana će i dalje imati veoma značajan udio.Nezahvalno je precizno predvidjeti dinamiku izgradnje novih vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini. Analizirajući trenutno stanje u Bosni i Hercegovini uključujući registar bilansiranih korisnika, relevantnu dokumentaciju, dozvole, ugovore o nabavci opreme (što je odnedavno postalo tržišni izazov), uslove na terenu i napredak gradnje, može se pouzdanije pretpostaviti da će Bosna i Hercegovina do kraja 2026. godine imati dodatno oko 66 MW instaliranih kapaciteta vjetrolektrana. Time bi se kapacitet povećao na gotovo 310 MW a proizvodnja bi se više nego udvostručila u odnosu na 2024. godinu.
Ovo je u skladu s usvojenim strateškim dokumentima Bosne i Hercegovine, iako, mora se reći, realizacija nije u potpunosti usklađena, na primjer sa sektorom solarne energije koji bilježi značajan rast.
Odgovori na neka pitanja
Neka od mogućih pitanja mogu biti: Koliki je realni potencijal VE u BiH? Kakvi su planovi? Ko gradi? Imamo li dovoljno stručnog kadra za izgradnju i vođenje postrojenja? Kakva je godišnja dinamika? Kako se elektrane uklapaju u mrežu i sistem? Ko isporučuje opremu? Koliki je udio domaće opreme?
Bosna i Hercegovina ima u pogonu 234,6 MW vjetroelektrana. U Registru bilansiranih korisnika Bosne i Hercegovine je 909,4 MW vjetroelektrana, sa napomenom da su procedure ulaska u registar i vođenje samog registra sa nedostacima. Stvarni potencijal je viši, prema nekim ranijim procjena oko 1 200 MW. Nezahvalno je praviti novu procjenu u neodgovornim uslovima upravljanja energijskom problematikom u Bosni i Hercegovini.
Očekuje se da će Bosna i Hercegovina u narednim godinama dodati nove kapacitete energije vjetra u svoj energetski portfolio. Preciznije i optimističnije projekcije dinamike izgradnje zavise i od pouzdanosti isporuke proizvođača opreme. U energetskom miksu, to bi moglo činiti dvoznamenkasti procenat godišnje proizvodnje električne energije iz energije vjetra. Iako napredak ide sporo, kreće se u pravcu ispunjavanja politika, koje je postavila Evropska unija. Investitori u dosadašnje vjetroelektane u Bosni i Hercegovini su bile dvije domaće većinski državne elektroprivredne kompanije, jedna kompanija u privatnom vlasništvu iz BiH, zatim kompanije iz Slovenije i Kine.
U posljednjih nekoliko godina, primjetna je stagnacija u istraživanju na ovom polju energije u BiH. U Bosni i Hercegovini se mogu organizovati grupe koje bi odgovorile zadatku projektovanja, izgradnje i vođenja vjetroelektrana. Različite analize i studije su urađene u cilju integracije vjetroelektrana u elektroenergetski sistem Bosne i Hercegovine. Instalisane vjetroturbine u Bosni i Hercegovini u četiri vjetroelektrane su od evropskih proizvođača, a u jednoj vjetroelektrani od kineskih proizvođača. Takođe je očigledno da Bosna i Hercegovina, pored postojećih prilika, ideja i planova, nije iskoristila svoje industrijske komparativne prednosti za uključivanje u proizvodnju komponenti vjetroturbina, te učestvuje u izgradnji vjetroelektrana uglavnom kroz građevinske radove.
Prof. dr. Elvir Zlomušica
(Rad saopšten na sastanku Odbora za energiju, energetiku i okolinu Akademije nauka i umjetnosti BiH Srajevo, 29. april 2025. godine)
