Naukom obično nazivamo sređeno, sistematizovano i provjereno znanje o nečemu, postignuto metodičnim, pažljivim i savjesnim istraživanjem i analizom. Može se reći da nas nauka podučava istini. Hhmm, ili nauka griješi; možda je nauka kindapovana? E, pa da vidimo.
Uvod
Nijemci, za koje često vežemo racionalnost, disciplinu, znanje, kvalitet, dali su kroz istoriju dosta poznatih i priznatih predstavnika. Svakako da je jedan od njih baron Minhauzen (Münchhausen). Taj Minhauzen, taj baron je mnogo izmišljao i lagao: letio je na topovskom đuletu, spavao je sa jednom caricom, bio je ljubavnik druge carice, veliki sultan je stahovao od njega… Tako je lagao baron da je dogurao do „prvaka svijeta u laganju“. Kasnije su o njemu snimani filmovi, i dandanas se u pozorištima širom svijeta igraju predstave o njegovim lažima, čak se i jedan termin u nauci sličan hipohondriji zove Minhauzenov sindrom.
Definisanje problema
Kako je kod nas? Pa, mi ne lažemo; takođe, našim dedama, bakama, nenama, našim roditeljima, to je bilo strano. Moj prijatelj P. mi je rekao da on nikada ne laže, a to mu je i supruga potvrdila. Dakle, to rade oni drugi, tamoononji koji se neprestano hvale, nadodaju i lažu („Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno”, rekao je D. Ćosić). Ramzes je svojevremeno izrekao mudrost: „U redu, onda ćemo i mi lagati“.
Prijatelj Mile, ima iskustva na tome polju, iako rijetko čita, rekao mi je da bi mi to laganje trebali sistematizovati. Takođe, postoji još podosta domaćih literaturnih izvora sa ovom problematikom, navešćemo samo neke od njih: [1] Sve je laž, samo pusta laž, [2] Vi ste pametniji od svoje uleme, [3] Mudrosti iz Gornje Bistrice u MBusu, [4] Dogodilo se 31. juna, [5] Reko Ramiz, [6] Jes on Adise kupio diplomu, ali on zna, [7] Izbaci mi Irfana iz prostora, [8] Babo je reko/pričo, [9] Sa Pirijom u Libiju, [10] Sada je jasno da nisam glasao za HDZ, [11] A koje je ono Cecko godište, [12] Svi smo heroji.
Hipoteza. Materijali i metode
Postavljam nultu hipotezu: I mi imamo dosta talenta za „baronisanje“ kao i onaj Nijemac. Tvrdim da je samohvala, dodavanje, lažno predstavljanje i uopšte laž postala naša svakodnevnica. Naše vještine, znanje, disciplina i kvalitet na poljima hipokrizije i deluzije su doživjele značajno „poboljšanje“; tome su eto svoj doprinos dale i Elonove savremene tehnologije.
Mislim da je kroz istoriju tome od velike pomoći, odnosno veliki doprinos dao i onaj priprosti gudački instrument koji proizvodi irintantan zvuk i koji nagoni samog „izvođača“ (guslača) da nazalno nadodaje i plasira u eter hvale, panegirike i laži.
Na osnovu prethodno iznesenog, koristeći se starim naučnim metodama (dedukcije, indukcije, komparacije) da li možemo potvrditi hipotezu, pa prema tome i razmišljati u pravcu da smo uspješno/uspješnije društvo (nacija) od Nijemaca?
Zaključak sa sugestijama za dalja naučna istraživanja
Jasno je, naravno, da se ovde radi o aplikativnim naučnim istraživanjima, čiji će se rezultati, osim povećanja ukupnog znanja, koristiti i za praktičnu primjenu.
Po našim selima običavalo se bacati spile (kamena sa ramena). Uzgred da napomenem, veliki broj naučnih gromada, sa nizom kapitalnih dijela iz područja kineziologije (pok. Často je zvao skaka) to je i jedini „sport“ s kojim su se aktivno bavili do početka njihove blistave znanstvene karijere.
Pravila se sastoje od toga da se kamen, naravno nestandardizovan, nepravilnog oblika, mase nekoliko kilograma nastoji baciti što više u dalj sa označenog mjesta. Aplicirane tehnike izbačaja su različite, ali je svakako od velike važnosti tu stisak šake. Dalje, treba napomenuti, ako takmičar tokom procesa bacanja spile dijelom tijela prestupi preko označenog mjesta, to se glasno u kratkom vremenu vrisne da je taj „presro“, tj. da je njegov pokušaj nevažeći.
E gospodo draga, stvarno ste/smo presrali.
