Neformalna grupa građana (NGG) “Očuvajmo duvanjski kraj” iz Tomislavgrada, u saradnji s Aarhus centrom u BiH i uz podršku dvanaest organizacija i neformalnih grupa građana za zaštitu okoline širom BiH, apeluje na nadležne institucije i međunarodne organizacije da hitno preduzmu mjere zaštite jedinstvenog krškog područja zapadne BiH, koje obuhvata opštine Tomislavgrad, Livno i Kupres, s obzirom na to, kako navode, da se ovo područje suočava s ozbiljnom prijetnjom zbog planirane izgradnje više od 500 vjetroelektrana i solarnih elektrana.
Kako se ističe iz Aarhus centra u BiH, zahvati će se provesti na najvišim i hidrološki najaktivnijim dijelovima Dinarskog krša, koji su od ključne važnosti za regionalno snabdijevanje vodom, posebno unutar Jadranskog i dijelom Crnomorskog sliva. Planinski masivi u ovom području djeluju kao ključne zone za infiltraciju i prirodno obnavljanje vodenih resursa, kroz koje se oborinske vode akumuliraju i pune podzemne vodonosnike, koji snabdijevaju pitkom vodom brojne zajednice u BiH i Hrvatskoj.
Ovi sistemi čine međusobno povezanu hidrogeološku cjelinu s jasnim prekograničnim uticajem.
Kako dodaju, svaki građevinski zahvat u ovom hidrološki osjetljivom području, poput miniranja, kopanja temelja ili uklanjanja vegetacije, remeti prirodnu strukturu krškog tla, smanjuje kapacitet za infiltraciju oborinskih voda i ugrožava punjenje vodonosnika, stabilnost tla i kvalitet pitke vode. Takvi zahvati moraju se razmatrati u kontekstu kumulativnog i prekograničnog uticaja, kako pokazuju brojna nauna istraživanja.
“Ovo područje je srce Dinarskog krša i dom nekim od najvažnijih izvora pitke vode za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Upravo ovdje, u ovom krhkom i dragocjenom prostoru, planira se izgradnja više od 500 vjetroelektrana i solarnih elektrana, zajedno s kilometrima dalekovoda, pristupnih cesta i trafostanica, bez odgovarajuće procjene kumulativnog uticaja na okolinu i hidrološke resurse”, poručila je pravnica Aarhus centra u BiH Nina Kreševljaković.
Uprkos važnosti ovog područja, nijedan projekat nije bio podvrgnut kumulativnim hidrološkim analizama niti prekograničnoj procjeni uticaja. Takođe, nedostaju podaci o terenskim istraživanjima, koja bi omogućila bolje razumijevanje dinamike podzemnih voda, posebno u zonama punjenja vodonosnika.
“Smatramo da su nužna nova, nezvisna istraživanja kako bi se procijenio uticaj ovih zahvata na hidrološke i ekološke sistem te dugoročne posljedice za lokalnu zajednicu i zdravlje ljudi. Posebno upozoravamo da se planinski masivi ovog područja pogrešno doživljavaju kao ‘prazan prostor’, iako imaju ključnu hidrološku, ekološku i društvenu ulogu u regionalnoj stabilnosti vodnih i prirodnih sistema,”, istakla je iz Neformalne grupe građana „Očuvajmo duvanjski kraj“ Anica Krstanović.
U skladu s ciljevima projekta DIKTAS II i UNESCO-ova IHP programa, Aarhus centar u BiH, zajedno s NGG „Očuvajmo duvanjski kraj“, zahtijeva hitnu zaštitu ovog područja kroz njegovo uvrštavanje među prioritetne pilot-lokacije te dodjelu statusa „Transboundary hotspot zone“.
Mjere uključuju izradu izvještaja o ranjivosti u saradnji s ekspertima, moratorij na nove koncesije i projekte do završetka hidroloških studija, međunarodni hidrogeološki uvid u podzemne vode, te uključivanje lokalnog stanovništva i civilnih organizacija u odlučivanje i provođenje.
Kako navode, ovaj apel ima za cilj zaštitu prirodnih resursa, ponajprije podzemnih voda, biološke raznolikosti i krajobraza koji su od ključne važnosti ne samo za lokalne zajednice, već i za očuvanje funkcionalne i hidrološke ravnoteže u spomenutom prekograničnom području.
DIKTAS II predstavlja ključni mehanizam za zaštitu krških vodonosnika u regiji – alat koji može omogućiti odgovorno i naučno utemeljeno upravljanje ugroženim područjima zapadne Bosne i Hercegovine. Samo pristup zasnovan na naučnim činjenicama, uz uključivanje lokalnih zajednica, može osigurati dugoročnu zaštitu voda, krajobraza i života koji o njima ovise, navodi se u saopštenju.
(Fena)
- Oznake:
- zaštita