Muzej moderne umjetnosti u Mostaru tijekom pet godina postojanja ostvario je impresivne rezultate i prometnuo se u jednu od najvažnijih kulturnih institucija Mostara i Hercegovine.
U tom periodu, Muzej je priredio više od 20 domaćih i međunarodnih izložbi, uključujući retrospektive i tematske grupne postavke, koje je posjetilo čak 20.000 ljudi. Pored toga, učestvovao je u organizaciji više od 50 drugih kulturnih i edukativnih programa.
“Muzej modernih umjetnosti je u pet godina prošao prilično sadržajan put u vrlo kratkom vremenu, stvorio zbirku preko 400 umjetnina, okupio umjetnike, stvorio publiku… Organizovao je čitav niz velikih retrospektivnih i studijskih tematskih izložbi umjetnika iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, velike grupne izložbe, a najvažniji događaj je učešće na Venecijanskom bijenalu s projektom Mjera mora kao paviljonom Bosne i Hercegovine”, kaže u razgovoru za Fenu direktor Muzeja moderne umjetnosti u Mostaru Marin Ivanović.
Uz izložbe, Muzej moderne umjetnosti može se pohvaliti i čitavim nizom izdavačkih projekata, knjiga, pjesničko-grafičkih mapa, te izuzetno aktivnim pedagoškim programom.
“Tu je i istraživački centar sa specijalizovanom bibliokom koji ima preko dvije hiljade naslova, likovni arhiv i čitav niz drugih manjih pojedinačnih aktivnost,i koje su se odvijale u ovih pet godina”, kaže Ivanović.
Posebna pažnja posvećuje se popratnim programima uz same izložbe. Organizuju se predavanja, specijalizovana kustoska vođstva, te razgovori s umjetnicima, što posjetiocima omogućuje dublji uvid u njihov rad – i to izvan okvira samog otvorenja izložbe.
“Kada se izložba otvori i traje 15 dana vi, praktički, niste dobili ništa. Dok ljudi shvate da se izložba otvorila, dok organizujete posjete škola, grupa, već se izložba zatvorila. Kada izložba traje dva mjeseca, što mi redovito radimo, ima vremena da izložba dopre do svijesti ljudi. Muzej je usvojio sve evropske standarde u produkciji velikih izložbi”, kaže Ivanović, te se po nivou produkcije ističe kao jedinstven koncept u Hercegovini i šire.
“Djelujemo kao veliki muzej, iako smo mali po broju zaposlenih”, naglašava Ivanović, dodajući da je Sveučilište u Mostaru glavni finansijer i oslonac svih programa.
KomentRIŠući mostarsku likovnu publiku, ravnatelj Muzeja moderne umjetnosti kaže kako u Mostaru postoji veliki interes za kvalitet i izvrsnost likovnih programa.
“Problem likovne publike je problem školstva i kurikuluma s jednim satom likovnog vaspitanja. Jednostavno, ne stvara se dovoljna predispozicija da se djeca već u toj dobi zainteresuju za likovnost. Zato mi inSistiramo na dječjim radionicama, tako da djeca kada iziđu iz škole, mogu vikendom ili tokom sedmice popodne imati još dodatne sate likovne umjetnosti. I na taj način, zapravo, stvaramo tu buduću publiku”, kaže Ivanović.
Govoreći o planovima za 2026. godinu, Ivanović najavljuje izložbu Antuna Borisa Švaljeka, dugogodišnjeg profesora na Akademiji likovnih umjetnosti, koji će se u januaru sljedeće godine predstaviti mostarskoj publici s oko 200 radova nastalih od 1970. do 2000. godine.
Dugoročno, muzej planira završetak rada na dokumentarnim filmovima o umjetnicima, nastavak edicije grafičko-pjesničkih mapa, organizaciju Mostarskih dana grafike, manifestacije koja promoviše tradicionalne grafičke tehnike, te jačanje pedagoških aktivnosti, kako bi se likovna umjetnost približila mlađim generacijama.
“Mislim da smo učešćem na Venecijanskom bijenalu doista pokazali da možemo raditi velike međunarodne projekte, vrlo složene logistički, zahtjevne finanscijski, i u konačnici postići zapažene efekte. Ja vjerujem da ćemo mi u narodnom periodu imati jedan veći međunarodni projekat godišnje, k tome izložbe i aktivnosti koje su važne za lokalnu sredinu, jer muzej mora biti svjestan toga da djeluje u lokalnoj zajednici, da ima odgovornost prema publici koja tu živi i koja je tu orijentisana, i prema umjetnicima koji tu djeluju”, poručio je na kraju razgovora direktor Muzeja moderne umjetnosti u Mostaru Marin Ivanović.
(Fena)
- Oznake:
- značaj