Vlada Grenlanda saopštila je da “ni pod kojim okolnostima ne može prihvatiti” želju Donalda Trumpa da preuzme kontrolu nad Grenlandom, dok je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte izjavio da organizacija radi na jačanju bezbjednosti Arktika.
Na početku ključne sedmice za ovo arktičko ostrvo, koje je u velikoj mjeri samoupravno i dio je Danske, predsjednik SAD-a ponovo je naglasio interes za strateški smještenu, mineralima bogatu teritoriju, rekavši da će SAD preuzeti Grenland “na ovaj ili onaj način”, piše The Guardian.
Trump je uzdrmao EU i NATO odbijanjem da isključi mogućnost upotrebe vojne sile za zauzimanje Grenlanda, koji je pod zaštitom ovih organizacija budući da Danska pripada objema.
Grenlandska ministrica vanjskih poslova Vivian Motzfeldt i njen danski kolega Lars Løkke Rasmussen trebali bi se u srijedu sastati s američkim državnim sekretarom Marcom Rubiom u Washingtonu.
Danska je podsjetila da sporazum iz 1951. godine već omogućava SAD-u značajno proširenje vojnog prisustva na teritoriji, te je više puta naglasila da Grenland nije predmet pregovora i da se nada diplomatskom rješenju. Vlada Grenlanda je u ponedeljak saopštila da je ostrvo dio Kraljevine Danske i kao dio danskog zajedništva, član NATO-a.
Dodali su da će pojačati napore da se odbrana odvija u okviru NATO-a, te da vladajuća koalicija vjeruje da će Grenland zauvijek biti dio zapadnog odbrambenog saveza i da sve članice NATO-a, uključujući SAD, imaju zajednički interes u odbrani ostrva.
Trump je rekao da SAD mora kontrolisati Grenland kako bi povećao bezbjednost Arktika suočen s navodnom prijetnjom iz Kine i Rusije. Rutte je u ponedeljak izjavio da NATO radi na sljedećim koracima kako bi kolektivno zaštitili ono što je u pitanju.
“Sve saveznice se slažu o važnosti Arktika i arktičke bezbjednosti, jer znamo da otvaranjem morskih puteva postoji rizik da će Rusi i Kinezi biti aktivniji”, rekao je generalni sekretar tokom posjete Hrvatskoj.
Diplomate NATO-a navode da su neke članice predložile pokretanje nove misije u regionu, raspoređivanje dodatne opreme ili održavanje vježbi, ali razgovori su u ranoj fazi i nema konkretnih planova.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul, nakon sastanka s Rubiom, umanjio je rizik da bi SAD mogle zauzeti Grenland.
“Nemam indikacija da se to ozbiljno razmatra”, rekao je, dodavši da vjeruje da postoji zajednički interes da se riješe bezbjedonosna pitanja u arktičkom regionu.
Komesar EU za odbranu Andrius Kubilius izjavio je u ponedeljak da bi NATO prestao postojati ako bi SAD upotrijebile vojnu silu da zauzmu Grenland, dodavši da bi države članice EU bile obavezne pomoći Danskoj ako bi se suočila s agresijom.
“Slažem se s danskom premijerkom da bi to bio kraj NATO-a”, rekao je Kubilius za Reuters.
On je podsjetio na član 42.7 Ugovora EU, klauzulu o međusobnoj pomoći, koja obavezuje članice da djeluju u slučaju napada. Član je do sad aktiviran samo jednom, kada je Francuska zatražila pomoć nakon terorističkog napada na Bataclan 2015. godine, a stručnjaci su izrazili sumnju da bi Grenland, koji je izvan EU, mogao biti obuhvaćen bez izmjene pravnog okvira EU.
(Fena)
