U povodu obilježavanja 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona, u saradnji s Muzejom Hercegovine Mostar i Fakultetom humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić“ u Mostaru, organizovao je u srijedu svečanu promociju 24. broja časopisa za kulturno i istorijsko nasljeđe “Hercegovina”.
Najnovije izdanje časopisa nastavlja višedecenijsku misiju naučnog istraživanja i očuvanja prošlosti ovog podneblja, obuhvatajući periodod praistorijskih gradinskih utvrda do savremenih metoda digitalne i VR prezentacije kulturne baštine.
Naglasak je stavljen na fortifikacijsku arhitekturu i odbrambene sissteme Bihaća, Trebinja, Stoca i Novog Pazara, ali i na istorijske izvore, poput popisa bosanskih spahija iz prve polovine 19. vijeka, te pravne aspekte utvrda u regiji Uskoplja.
Prof. dr. Edim Šator, urednik časopisa “Hercegovina” i dekan Fakulteta humanističkih nauka na Univerzitetu “Džemal Bijedić”, istakao je kako je dugogodišnja saradnja Arhiva, Muzeja i Fakulteta i ove godine rezultirala novim brojem, koji zajednički izdaju kao suizdavači.
Naglasio je kako je 24. broj tematski posvećen fortifikacijama i donosi 12 naučnih radova proizašlih s međunarodne konferencije održane 2024. godine.
“Radovi obrađuju fortifikacijske objekte u Hercegovini, ali i šire, uključujući primjere iz Hrvatske, Crne Gore i Srbije, a objavljeni su oni koji su zadovoljili propisane naučne i recenzentske kriterije”, rekao je Šator.
Direktor Arhiva Hercegovačko-neretvanskog kantona Amir Kadribegović istakao je kako je promocija časopisa prvi u nizu programa kojima će se na području kantona obilježiti Dan nezavisnosti.
– Simbolično je da upravo časopis ‘Hercegovina’ otvara ovogodišnje obilježavanje. Od svoga početka zamišljen je kao znanstvena i stručna platforma za kritičko i odgovorno promišljanje bosanskohercegovačke prošlosti, a danas predstavlja relevantno znanstveno uporište u proučavanju historije, jezika, kulture i identiteta – kazao je Kadribegović.
Podsjetio je kako časopis izlazi od 1981. godine te da je prošao put od početnog entuzijazma i potrebe za dokumentiranjem do metodološke zrelosti i znanstvene referentnosti, naglasivši važnost suradnje arhivskih, muzejskih i akademskih institucija.
Asim Krhan, direktor Muzeja Hercegovine Mostar, ocijenio je kako je, uz pravne i referendumske kriterije, i kulturna baština imala posrednu ulogu u procesu međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine.
“Kulturno nasljeđe svjedočilo je o istoriji, državnosti i kontinuitetu granica BiH na temelju čega je i donesena odluka o njenom priznanju”, rekao je Krhan, dodajući kako je Daytonskim mirovnim sporazumom kulturna baštine dobila snažan pravni okvir.
“Uspostavljena je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika i svi nivoi vlasti obavezni su brinuti o toj baštini, a ona je dobila i međunarodnu dimenziju kroz uključivanje međunarodnih organizacija u obnovu i sanaciju ratom devastiranih dobara”, podsjetio je Krhan.
Promociji su, uz suizdavače, prisustvovali istraživači, predstavnici kulturnih i obrazovnih institucija, te brojni ljubitelji istoriji.
(Fena)
