Danas je Svjetski dan teatra. Tim povodom, Mostarski teatar će publici pokloniti predstavu po tekstu Duška Radovića “Ženski razgovori”.
U predstavi igraju Lejla Jazvin, Sarah Zlomušica, Nađa Pajić i Emina Bostandžić.
Predstavu je režirao Sead Đulić, muziku izabrala Lejla Jazvin, a za tehniku se pobrinule Nejla Hodžić i Hana Repeša.
Predstava se igra na Memorijalnoj sceni 2532 sa početkom u 19,30 sati. Biće to druga repriza predstave.
Poruku za Svjetski dan teatra, 27. marta 2026. godine, uputio je Willem Dafoe, SAD, glumac i teatarski umjetnik.
“Glumac sam prvenstveno poznat kao filmski glumac. Ali, moji su korijeni duboko u teatru. Bio sam član glumačke grupe Wooster Group od 1977. do 2003.; stvarali smo i izvodili izvorne predstave u The Performing Garage u New Yorku, te nastupali širom svijeta. Radio sam i s Richardom Foremanom, Robertom Wilsonom i Romeom Castellucijem. Sada sam umjetnički direktor Bijenala teatra u Veneciji. Ova funkcija, događaji u svijetu i želja da se vratim teatru snažno su oblikovali moju vjeru u jedinstvenu pozitivnu moć i važnost teatra.
U skromnim počecima moga djelovanja pri Wooster Group, teatarskoj družini iz New Yorka, često bi na nekim izvođenjimau svom teatru privukli vrlo malo publike. Pravilo je često glasilo da ako ima više izvođača nego publike, možemo se odlučiti na otkazivanje. Ali, nikada to nismo učinili. Mnogi iz družine nisu bili profesionalci, već ljudi iz različitih profesija, koji su se okupljali kako bi stvarali teatar; iako show must go on nije zapravo bila naša mantra, osjećali smo obavezu da nastavimo svoje susrete s publikom.
Često bismo, takođe, imali probe tokom dana, a naveče izvodili materijal kao radnu verziju. Ponekad bismo godinama radili na jednoj predstavi, uzdržavajući se putujućim izvođenjma starijih predstava. Višegodišnji rad na nekom komadu često bi mi postao zamoran, a probe pomalo naporne, a takva neizbrušena izvođenja uvijek su bile uzbudljiva – iako bi nam malobrojna publika došla kao osuđujuća presuda nivoa interesa za naš rad. Shvatio sam svejedno da koliko god malo ljudi došlo, publika kao svjedok teatru daje smisao i život.
Baš kao što kaže natpis u kockarnici „MORATE BITI PRISUTNI DA BISTE POBIJEDILI“. Zajednički doživljaj čina stvaranja u realnom vremenu, koji se može zapisati i oblikovati, a svejedno je uvijek drugačiji, zasigurno je prednost teatra. Društveno i politički, teatar nikada nije bio ovako važan i ključan za naše razumijevanje sebe i svijeta.
„Slon u prostoriji“ su nove tehnologije i društvene mreže, koje nam obećavaju povezanost, a razvidno su fragmentisali i izolovali ljude jedne od drugih. Računar koristim svakodnevno iako nemam društvene mreže, čak sam googlao sebe kao glumca i tražio informacije od umjetne inteligencije. A samo slijep čovjek ne bi prepoznao da postoji opasnost da ćemo ljudski kontakt zamijeniti odnosom s uređajima. I dok nam neka tehnologija može poslužiti, problem neznanja ko je s druge strane komunikacijskog kruga je dubok i pridonosi krizi isitne i stvarnosti. Iako internet može postavljati pitanja, vrlo rijetko prenosi osjećaj divljenja koji teatar stvara. Divljenja ukorijenjenog u pažnji, angažmanu i spontanoj zajednici prisutnih u krugu akcije i reakcije.
Kao glumac i teatarski autor, i dalje vjerujem u moć teatra. U sve podijeljenijem, opresivnijem i nasilnijem svijetu, zadataka nas, kao kmteatarskih umjetnika, je da spriječimo propadanje teatra isključivo kao komercijalnog subjekta posvećenog zabavi zbog distrakcije, ili kao suhoparnog institucionalnog čuvara tradicije, te da umjesto toga očuvamo njegovu moć da povezuje narode, zajednice, kulture i, iznad svega, da propituje kamo idemo…
Dobar teatar propituje naša razmišljanja i podstiče nas da zamislimo ono čemu težimo.
Društvene smo životinje i biološki smo osmišljeni za doticaj sa svijetom. Svako osjetilo vodi k susretu, a zahvaljujući tim susretima, postižemo više određenje onoga što jesmo. Zahvaljujući pripovijedanju, estetici, jeziku, pokretu, scenografiji – teatar nam, kao cjelovita umjetnička forma, omogućava da vidimo kakav je bio, kakav jest i kakav naš svijet može biti”.
Poruka će biti pročitana prije predstave.
(NovaSloboda.ba)