Katolici danas slave Uskrs, najveći hrišćanski pranik, kojim se obilježava središnji događaj hrišćanstva – uskrsnuće Isusa Hrista od mrtvih. Taj događaj, koji nadilazi istoriju i nadahnjuje milione vjernika širom svijeta, temelj je hrišćanske vjere, nade i života.
Fra Ivan Landeka, meštar novaka iz Franjevačkog samostana Humac, naglašava kako je Isusovo uskrsnuće temelj hrišćanske vjere.
“Sv. Pavao u jednoj od svojih poslanica veli: Ako Hrist nije uskrsnuo uzalud je propovijedanje naše, a uzalud i vjera vaša. Sva naša okupljanja, sve naše žrtve, sve naše molitve, sve ono što činimo bilo bi uzalud da Hrist nije uskrsnuo. Isusovo uskrsnuće je razlog zbog koga su apostoli povjerovali u njega, povjerovali da je istina ono što je on naviještao. Isusovo uskrsnuće je i razlog da su ostavili sve i pošli naviještati njegovu Radosnu vijest svim narodima, i tako je ona, preko njihovih nasljednika, došla i do nas”,pojasnio je on.
Naglasio je kako se temeljna razlika hrišćanstva u odnosu na druge religije očituje upravo u vjeri u uskrsnuće Isusa Hrista.
“Svaka religija ima svoga osnivača. I svi ti osnivači su bili veliki. Ali, nijedan od njih nije uskrsnuo. Jedino mi hrišćani vjerujemo da je naš utemeljitelj Isus Hrist uskrsnuo. Budući da je Isusovo uskrsnuće temelj naše vjere i temelj našega budućeg uskrsnuća, iz toga logično slijedi da je onda Uskrs najveći hrišćanski praznik. Slavimo ga prije svega svečanim misnim slavljima i zajedničkim druženjem”, naglašava fra Landeka.
Dodao je kako su žrtva i krst neizostavan put ne samo prema uskrsnuću nego i prema istinskoj radosti u svakodnevnom životu.
Po njegovim riječima, bez požrtvovnosti i odricanja nema uspješnih brakova, stabilnih porodica, niti ličnog ispunjenja u bilo kom životnom pozivu, bilo da je riječ o duhovnom zvanju ili obrazovanju.
“Nema istinske radosti i zadovoljstva bez trpljenja, kao što nema ni uskrsnuća bez krsta – to dvoje ide zajedno. Kao vjernici, prihvatili smo Isusov put, koji vodi preko muke i krsta do uskrsnuća. Molimo Gospodina da nam pomogne prihvatati vlastite poteškoće, kako bismo na kraju ovozemaljskog puta, poput njega, uskrsnuli na novi i bolji život”, poručio je, uputivši svim vjernicima čestitku uz želju za sretan i blagoslovljen Uskrs.
Uskrs se u hrišćanskoj tradiciji slavi svečanom misom, nakon koje vjernici okupljaju porodice i blaguju blagoslovljenu hranu – najčešće šunku, kuhana jaja, mladi luk i pogače. Posebno mjesto zauzimaju pisanice, obojena jaja, koja se poklanjaju prijateljima i susjedima kao znak ljubavi, zajedništva i novog života.
Priprema za ovaj praznik traje 40 dana kroz korizmu, vrijeme posta, molitve, pokore i unutrašnje obnove koje počinje na Pepelnicu. Uskrs je pomični praznik, što znači da njegov datum nije fiksan nego se mijenja svake godine. Slavi se prve nedelje nakon prvog punog Mjeseca, koji dolazi nakon proljetne ravnodnevnice (21. marta), pa može pasti u periodu od 22. ožujka do 25. aprila.
(Fena)