Na obali rijeke Bune kod Mostara, danas je u sklopu projekta “Pčelarstvo za osobe s invaliditetom, žrtve mina: Integracija i rehabilitacija istih u društvo putem pčelarstva“, svečano otvoren prvi pčelinjak za osobe s invaliditetom i žrtve mina u Bosni i Hercegovini, koji bi, između ostalog, trebao biti i pokretač jednog vida turizma.
Riječ je o projektu rehabilitacijskog i turističkog predznaka, prvog takvog u zemlji i regiji, iza koga stoji Udrućenje OSI MEN Hercegovine, organizacija sa sjedištem na Buni kod Mostara, registrovana za promociju, zaštitu prava i socijalnu integraciju osoba s invaliditetom (OSI) i žrtava mina (minskih eksplozivnih naprava – MEN).
Projekt je zamišljen kao mjesto u kojem žrtve mina i osobe s invaliditetom kroz pčelarstvo pronalaze put povratka u radni i društveni život.
Tri pčelinje zajednice smještene su u ekološkom objektu pčelinjaka izgrađenog od drveta i prirodnih materijala, gdje će, u sigurnom i ugodnom okruženju bez izravnog kontakta s pčelama, biti moguće inhalirati ljekoviti zrak, a oko pčelinjaka se uređuje i vrt s biljkama koje pčele najviše vole.
Projekat uključuje i edukativne programe, koju obuhvataju osnove pčelarstva, životni ciklus pčelinje zajednice, ulogu pčela u poljoprivredi i zdravstvene koristi konzumiranja pčelinjih proizvoda.
Voditelj projekta Oliver Soldo naglasio je da je ovo završna faza.
“Objekat pčelinjaka je doista poseban i poslužiće višestruko. Prije svega, tu ćemo ranjive grupe društva i djecu edukovati o pčelarstvu i svemu što nam pčele znače. One su najveći oprašivači, bez njih nema zdravlja, života ni hrane, a njihovi proizvodi su nama višestruko korisni, hranjivi i ljekoviti”, izjavio je Soldo.
Najavio je začetak jedne buduće turističke ponude u vidu Apiturizma. Riječ je o relativno mladoj grani agroturizma, gdje se posjetioci upoznaju sa životom i radom pčela, pčelinjim proizvodima, medonosnim i ljekovitim biljem.
“To je nešto novo što dolazi iz Slovenije. Još uvijek u Bosni i Hercegovini nemamo legislativu za takvo nešto, ali mi kao Udruženje želimo biti pioniri razvoja Apiturizma i upravo će novoizgrađeni objekat biti reprezentativan i prvi korak za iduće slične objekte u Hercegovini i čitavoj BiH”, naglasio je.
Prigodno je događaju otvaranja pčelinjaka prisustvovao i Aleš Musar, suprug predsjednice Republike Slovenije Nataše Pirc Musar i saradnik ITF-a, humanitarne, neprofitne organizacija koju je osnovala Republika Slovenija, specijalizovane za razminiranje i obnovu nakon sukoba.
Naglasio je da je ovo “projekat koji nije napravio ITF, nego branioci i žrtve mina iz ovog kantona”.
“Nama je jako drago kada se ovo znanje o pčelama, koje su i u Sloveniji nešto tipično, proširi i na druge teritorije. A mislim da je pčelinjak samo početak priče. Ovo je nešto što žrtvama mina daje dodatni smisao u životu i što se jako dobro uklapa u turističku ponudu Mostara i okoline”, istakao je Musar.
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač naglasila je da je ovo jedan od onih projekata koji nemaju veliki finansijski značaj, ali koji ispunjavaju ponosom i zadovoljstvom.
“To je tako, prije svega, radi njegove humane strane, jer je ovaj pčelinjak nešto što će osobama s invaliditetom i žrtvama mina omogućiti rehabilitaciju i radnu terapiju. Ono što mene kao predsjednicu Vlade ispunjava, budući da sam ja rođena Bunjanka, to je da je prvi pčelinjak ove vrste napravljen ovde na Buni”. izjavila je.
Dodala je kako je “raduje svaki projekat koji doprinosi vraćanju starog sjaja turističkom biseru Bune“, te da je ovo polazna točka jedne velike vizije koja se razvija u saradnji s Turističkom zajednicom Grada Mostara i Ministarstvom poljoprivrede, ali prije svega s Udrućenjem OSI MEN Hercegovine.
“Konačni cilj je razvoj mednih staza Hercegovine, koje će povezati pčelarska privreda, degustacijske i edukacijske lokacije, ali i doprinijeti razvoju Apiturizma Hercegovine”, naglasila je Buhač.
Ovu je priliku, predsjednica Vlade HNK-a iskoristila zahvaliti prijateljima iz Republike Slovenije na čelu s Musarom, koji čitavo vrijeme ovom projektu daju podršku.
“Zapravo je ova čitava priča i potekla iz Slovenije, odakle su nam prenijeli svoje znanje, ali, takođe, dali veliki doprinos u puno oblasti za zbrinjavanje naših žrtava mina”, zaključila je Buhač.
(Fena)