Koordinacija sindikata obrazovanja Hercegovačko-neretvanskog kantona održala je danas konferenciju za medije, na kojoj je istaknuto nezadovoljstvo članova materijalno – pravnim statusom i istaknuta mogućnost tužbi, ali i druge reprekusije.
Koordinacija četiri sindikata osnovnih i srednjih škola HNK-a medijima se obratila u prostorijama Unije nezavisnih sindikata, a konferencija je organizovana jer je, kako je istaknuto, Vlade HNK-a odbila zajednički sastanak, na kome bi se nastavilo s razgovarima o brojnim problemima koji tište kantonalno školstvo.
Edina Čomić, predsjednica Kantonalnog odbora Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja HNK-a naglasila je da su Koordinaciji sindikata vjerovali da će do kraja ove nastavne godine biti postignut dogovor sa žkantonalnom vladom.
“Razloga iza ove konferencije su dva. Jedan je nezadovoljstvo uslovima, a drugi to što smo dobili informaciju da se Vlada ne želi sastati s nama, premda su ti pregovori trajali od januara, iako su nam davali nadu da ćemo napraviti aneks kolektivnog ugovora kojim ćemo poboljšati položaj prosvjetnih radnika u našem kantonu”, izjavila je Čomić.
Istakla je da je prije više od mjesec dana poslat dopis kojim je zatražen sastanak s Vladom, prije svega s premijerkom i ministrom finansija, budući da sastanke s resornim ministrom imaju redovno.
Dodala je da je u trenutku kada je aktuena Vlada imenovana, prosvjetni radnik u HNK-u imao 200 KM veću platu od prosječne federalne plate, dok je plata u osnovnom školstvu sada ispod federalnog prosjeka od 1.700 KM i neće ga dostići ni najavljenim povećanjem 1. jula.
“To je pravi pokazatelj što je za nepune tri godine ova Vlada napravila za radnike u obrazovanju. Mi jesmo potpisali aneks kada smo prekinuli štrajk i popravili smo tim aneksom neke stvari, međutim, poslije toga je bio dogovor da idemo na usaglašavanje nekih stvari koje drugi kantoni imaju, a ne tiču samo novca”, dodala je Čomić.
Naglasila je da tvrdnje Vlade da je podignut standard prosvjetnih radnika nisu tačne, jer su u HNK-u prošle godine oni dobili povećanje od 8 posto, s tim da je smanjenjem doprinosa, 5 posto povećanja osigurala federalna Vlada.
Istakla je da minimalne plate “cijelu godinu nisu isplaćivane redovno i kako se tražilo da se tim radnicima zaostaci retroaktivno isplate, međutim, kako odgovora nije bilo, ti će ljudi vjerovatno podići tužbe zbog tih zaostataka“.
“To su spremačice i asistenti u nastavi. U uputstvu je jasno stajalo da se radniku koji ide na bolovanje mora isplatiti minimalna plata, a ne da mu se umanjuje, međutim, radnici su dobijali umanjene plate”, upozorila je.
Čomić nije otvoreno najavila mogućnost da zbog situacije u kojoj su se našli, kantonalnii prosvjetni radnici onemoguće početak iduće školske godine u predviđeno vrijeme, ali je naglasila da je ova konferencija za medije “poziv Vladi da ozbiljno shvati nezadovoljstvo prosvjetnih radnika koji neće šutjeti“.
“Kada smo im predočili argumente po pitanju situacije u drugim kantonima, oni su se složili da su naše ideje dobre. Međutim, kada je trebalo doći do realizacije, odjednom nema niti jednog novčića za prosvjetu. U tom je problem i vjerovatno će doći do anketiranja članstva kako ćemo započeti iduću školsku godinu”, rekla je.
Naglasila je da je “rak rana ovog kantona to što ne postoji jedinstven pravilnik o prijemu radnika, pa tako postoje škole koje imaju pravedne pravilnike i uvažavaju ih, ali i one koje boduju samo intervju”.
“Možda vijest koja je najviše negativno odjeknula kod našeg članstva, jeste da je Zapadnohercegovački kanton nedavno podiglao plate svojim prosvjetarima do 27 posto. Naši članovi se pitaju kako jedino u HNK-u nema novca i kako susjedni kanton može podići platu za 412 KM, a ovde ne može ništa”, zaključila je Čomić.
Predsjednik Kantonalnog odbora Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH Edin Sarajlić naglasio je da uobičajen i odgovor Vlade na zahtjeve prosvjetara bio da ne mogu korigovati budžet, da će to biti učinjeno iduće godine, što bi se iznova ponavljalo.
“Oni apsolutno nemaju razumijevanja za naše probleme. Imam podatak da je kantonalni budžet od 2018. do 2026. godine povećan za 110 posto, sa 210 na 441 miliona, a zabilježeno je nekih 45 posto povećanja plate u prosvjeti. Da su naše plate pratile povećanje budžeta, sada bi ona iznosila debelo preko 2.000 KM”, izjavio je Sarajlić.
Dodao je da je situacija toliko loša da ima primjera prosvjetnih radnika koji su po 15 godina radili na određeno, zbog čega se studenti koji završe pedagoški smjer radije odlučuju za neku drugu profesiju.
“To je jednostavno tako jer se stvorio ambijent nesigurne profesije. Od nekad izuzetno perspektivne profesije stvorili su ništa, u pravom smislu riječi. I ono što to neminovno povlači za sobom, činjenica je da obrazovanje nepovratno tone”, dodao je.
Goran Miličević, predsjednik Sindikata učitelja u HNK-u naglasio je da u cijeloj priči vrlo znakovit podatak da je odgovor Vlade na zahtjeve Sindikata bio usmen, a ne u pismenoj formi.
“To je pokazatelj kakav je njihov stav prema socijalnim partnerima. Mi kao predsjednici sindikata znamo da je naš zadatak boriti se za bolji pravni i materijalni položaj svih zaposlenih u školama, ali kada s druge strane nemate sagovornika, naš rad je limitiran”, izjavio je.
Naglasio je da će članovi Sindikata odlučiti koji će to idući koraci biti, “ali vjerovatno se neće svidjeti Vladi, koja na opravdane zahtjeve školstva gleda kao trošak.“
(Fena)