Akademijom u Kulturnom centru Grada Trebinja sinoć je obilježena 300. godišnjica Osman-pašine džamije (1726–2026), jednog od najznačajnijih simbola islamskog, kulturnog i istorijskog nasljeđa Bošnjaka u istočnoj Hercegovini.
Akademiji su, uz veliki broj Trebinjaca, prisustvovali predstavnici Srpske pravoslavne crkve i zvaničnici Grada Trebinja.
Taj jubilej predstavlja tri vijeka vjere, kulture, identiteta i života, koji su se ispreplitali oko jednog od najznačajnijih simbola muslimana istočne Hercegovine.
Uz mostarskog muftiju Salema ef. Dedovića, prisutnima su se, svečanim govorima, obratili glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Trebinje hafiz Sadik ef. Fazlagić i predsjednik Skupštine Grada Trebinja Zdravko Butulija.
Govoreći o Osman-paši Resulbegoviću, hafiz Fazlagić je naglasio da je njegova zadužbina nadživjela bremenite izazove i ostala trajno dobro koje i danas služi ljudima.
“Njegova zadužbina nije samo građevina od kamena. Ona je trajni vakuf, trajna sadaka i trajna poruka da ono što se gradi s iskrenom namjerom ostaje da služi ljudima i nakon što graditelja odavno više nema među nama”, istakao je Fazlagić.
Osvrćući se na istoriju džamije, podsjetio je da je sa svakom njenom obnovom obnavljana i zajednica koja ju je gradila i čuvala.
“Tri stotine godina Osman-pašine džamije govori nam da je moguće preživjeti iskušenja, sačuvati dostojanstvo i nastaviti živjeti zajedno. Ona nas podsjeća da su prolazni i ratovi i podjele, a da ostaju vrijednosti koje ljude povezuju – dobrota, poštovanje, komšijski odnos i zajednička briga za nasljeđe koje smo dobili od naših predaka”, poručio je Fazlagić.
Predsjednik Skupštine Grada Trebinja Zdravko Butulija poručio je da taj jubilej predstavlja priliku da se potvrde vrijednosti međusobnog poštovanja, dijaloga i zajedničke brige o kulturno-istorijskom nasljeđu.
“Grad Trebinje, kao i Bosna i Hercegovina, prostor je bogate duhovne i kulturne baštine u kome se vijekovima susreću različite vjere, tradicije i narodi. To bogatstvo nosi i posebnu odgovornost – da čuvamo međusobno poštovanje i gradimo povjerenje”, rekao je Butulija.
Podsjetio je da društvo i dalje nosi posljedice teških iskustava iz prošlosti, zbog čega je, kako je kazao, neophodno istrajavati na dijalogu i međusobnom razumijevanju.
Mostarski muftija Salem ef. Dedović poručio je da obilježavanje 300 godina Osman-pašine džamije predstavlja mnogo više od jubileja jednog vakufskog zdanja, jer svjedoči o višestoljetnom kontinuitetu života muslimanske zajednice u Trebinju.
Naglasio je da je džamija tokom tri vijekaa bila centar vjerskog, obrazovnog i kulturnog života, ali i jedan od najprepoznatljivijih simbola bošnjačkog i muslimanskog istorijskog nasljeđa u ovom gradu.
Govoreći o bogatoj prošlosti Trebinja, muftija je podsjetio na ulogu vakifa Osman-paše Resulbegovića u razvoju grada, ističući da je iza sebe ostavio niz značajnih zadužbina, među kojima su mekteb, medresa, sahat-kula, konak i drugi objekti od javnog značaja.
Ukazao je i na činjenicu da je islamska tradicija u Trebinju znatno starija od Osman-pašine džamije, podsjećajući da istorijski izvori potvrđuju postojanje više džamija i mekteba još u 16. i početkom 17. vijeka.
Svih deset trebinjskih džamija, koje su porušene tokom rata, odavno je obnovljeno. Neke od njih su nakon svečanih otvorenja i dodatno renovirane, a kruna tog graditeljskog zamaha bilo je svečano otvaranje Hafizove džamije u Kotezima, izgrađene tokom 16. vijeka i obnovljene prošle godine. Tako danas Medžlis Islamske zajednice Trebinje ima jedanaest obnovljenih džamija.
Na akademiji su dodijeljene zahvalnice zaslužnim pojedincima, dok je veče izvođenjem ilahija upotpunio Armin Muzaferija, javlja MINA.
(Fena)