Državljanstvo BiH za osobe od naročite koristi: U četiri godine odobrena 43 zahtjeva

Institut prijema u državljanstvo Bosne i Hercegovine osoba od naročite koristi u posljednje vrijeme sve češće privlači pažnju medija i javnosti. Najviše pitanja odnosi se na to ko može steći državljanstvo po ovoj osnovi, koje uslove mora ispuniti, ko daje preporuku i kako se donosi konačna odluka.

U periodu od 1. januara 2023. do 1. jula 2026. godine, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine zaprimilo je ukupno 56 zahtjeva, dok je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odobrilo prijem 43 osobe u državljanstvo Bosne i Hercegovine po ovoj osnovi.

Gledano po godinama, tokom 2023. godine odobreno je 12 zahtjeva, u 2024. godini 13, u 2025. godini 15, dok su u prvih šest mjeseci 2026. godine odobrena tri zahtjeva.

Najviše osoba primljenih u državljanstvo dolazi iz područja privrede i sporta. Prema godišnjim podacima, od ukupno 43 odobrena prijema, 19 se odnosi na područje privrede, 17 na sport, po tri na nauku i zdravstvo, te jedan na kulturu.

Ko može dobiti državljanstvo po ovoj osnovi?

Zakon o državljanstvu Bosne i Hercegovine omogućava da osoba bude primljena u državljanstvo kada se u konkretnom slučaju njena naturalizacija smatra od naročite koristi za Bosnu i Hercegovinu. Riječ je o posebnom zakonskom institutu, ali ne i o automatskom pravu na državljanstvo. Vijeće ministara BiH svaki zahtjev razmatra pojedinačno, na osnovu priložene dokumentacije i preporuke.

Osoba koja podnosi zahtjev po ovoj osnovi ne mora ispuniti uslove koji se odnose na punoljetnost, najmanje tri godine stalnog boravka u Bosni i Hercegovini i prethodno odricanje od drugog državljanstva. Ostali propisani uslovi i provjere ostaju na snazi.

Preporuka je obavezna, ali nije dovoljna za sticanje državljanstva

Uz zahtjev se prilaže obrazložena preporuka nadležnog državnog ministarstva, jedne od entitetskih vlada ili Vlade Brčko distrikta BiH, Vanjskotrgovinske komore BiH, entitetskih privrednih komora, Olimpijskog odbora BiH ili registrovanog sportskog saveza na nivou Bosne i Hercegovine.

Pored preporuke, podnosilac dostavlja dokaze o identitetu i državljanstvu zemlje porijekla, prijavljenom boravku u Bosni i Hercegovini, nekažnjavanju, nevođenju krivičnog postupka i druge dokumente kojima se dokazuje osnovanost zahtjeva.

Preporuka ovlaštene institucije predstavlja jedan od uslova za pokretanje i vođenje postupka, ali sama po sebi ne znači da će državljanstvo biti odobreno.

Kako izgleda postupak?

Zahtjev se upućuje Vijeću ministara Bosne i Hercegovine putem Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Ministarstvo zaprima predmet, provjerava dokumentaciju i poziva podnosioca da dopuni u skladu s propisima. Nakon kompletiranja dokumentacije, predmet se dostavlja Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, koje donosi konačnu odluku.

Sukladno članu 31 (3) Zakona o državljanstvu BiH, odluke donosi konsenzusom Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

Novi pravilnik za jasnije procedure

S ciljem daljeg unaprjeđenja transparentnosti i pravne sigurnosti postupka, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine uputilo je Vijeću ministara u proceduru novi pravilnik o prijemu u državljanstvo Bosne i Hercegovine osoba od naročite koristi. Na 117. sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, održanoj 30. jula 2026. godine, Prijedlog pravilnika u prvom krugu glasanja nije dobio potrebnu podršku, a drugi krug glasanja očekuje se na jednoj od narednih sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Novim pravilnikom preciznije se definišu koraci u postupku, dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev, precizira potrebna dokumentacija i utvrđuju obaveze podnosioca zahtjeva i institucija koje daju prijedlog. Cilj predloženih rješenja nije dodatno administrativno opteretiti podnosioce zahtjeva, nego postupak učiniti efikasnijim i predvidljivijim i osigurati da svaki prijedlog bude jasno obrazložen i potkrijepljen odgovarajućim dokazima o konkretnoj koristi za Bosnu i Hercegovinu. Time se istovremeno štiti integritet instituta prijema u državljanstvo osoba od naročite koristi i jača povjerenje javnosti u zakonitost i opravdanost donesenih odluka.

D. S.

(NovaSloboda.ba)