U organizaciji Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, a u sklopu obilježavanja 140. godišnjice dolaska Silvija Strahimira Kranjčevića u Mostar, sinoć je održan je naučni skup pod nazivom „Kranjčevićev Mostar: Sto četrdeset godina kulturnoga i književnoga nasljeđa“.
Skup je održan u Galeriji kraljice Katarine u Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača, a bio je posvećen Kranjčevićevu pedagoškomu, kulturnomu i književnomu djelovanju i njegovu tragu koji je ostavio u Mostaru.
Dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i predsjednik Organizacionog odbora naučnog skupa prof. dr. sc. Dražen Barbarić je rekao da simpozij pokriva širok dijapazon različitih uvida, interpretacija, interdisciplinarnih rakursa o odnosu Silvija Strahimira Kranjčevića i Mostara, kao toposa u onom trenutku u kome je djelovao kada je došao u Mostar.
Na skupu su učestvovali učenici iz Mostara iz Osnovne škole “Silvije Strahimir Kranjčević”, te srednjoškolci Gimnazije Mostar i Gimnazije “fra Grga Martić”.
Kolekcionar koji je priredio izložbu „Kranjčević u Mostaru“ i predsjednik Organizacionog odbora naučnog skupa prof. dr. sc. Antonio Sesar je rekao kako su izložbu posjetili učenici iz raznih krajeva BiH. Kazao je kako ovaj skup na savremen način interpretira Kranjčevića kao osobu, njegovu poeziju i pedagoško, kulturno i književno djelovanje.
Zamjenik direktora Federalne novinske agencije prof. dr. sc. Ilija Musa, jedan od izlagača istakao je kako se Kranjčevića najčešće posmatra kao pjesnik.
„Važan dio njegovog djelovanja i uticaja na književni i kulturni život ostvaren je putem medija njegova vremena, te njegov put u medijima vodi od autora, preko kritičara, do urednika i kulturnog posrednika“, kazao je Musa.
Jedan od izlagača bio je prof. dr. sc. Ivica Petrović, koji je govorio o odnosu prevodilačke teorije i prakse, s posebnim osvrtom na Silvija Strahimira Kranjčevića kao prevodioca Heinricha Heinea. Rekao je kako skup pokriva različite teme od Kranjčevićeva medijskog, istorijskog značenja, preko nekih književnih tema, do filozofskih osvrta, te smatra da će skup donijeti i neke nove spoznaje o Kranjčevićevu
Naučni skup održan je u tri panela o temama „Kranjčević u kulturnome, društvenome i medijskome kontekstu“, „Kranjčevićeva poetika, ideje i književna tradicija“ te „Kranjčevićev jezik, nasljeđe i kulturno pamćenje“.
U okviru obilježavanja ove važne godišnjice, ranije je u Galeriji kraljice Katarine u Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača otvorena izložba „Kranjčević u Mostaru – Dijalog između riječi i slike“, koja predstavlja izuzetno bogatu zbirku rijetkih izdanja. Program naučnog skupa obuhvatio je tri tematska panela. Prvi panel bio je posvećen Kranjčeviću u kulturnom, društvenome i medijskome kontekstu, a o njegovom radu i uticaju govorili su Perina Meić, Ilija Musa, Željko Ivanković i Marija Krešić. Drugi panel tematski se bavio Kranjčevićevom poetikom, idejama i književnom tradicijom, a izlagali su Ivica Petrović, Ita Lučin, Ivona Baković i Marija Vasilj. Treći panel fokusiran je na Kranjčevićev jezik, nasljeđe i kulturno pamćenje. U sklopu trećeg dijela skupa izlagali su Jelena Jurčić, Ljiljana Herceg, Antun Lučić, Irina Budimir i Damir Mišetić.
(NovaSloboda.ba)