Protiv poplave
Izrazi lica su veoma ozbiljni, a za to postoji dobar razlog. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i slovenački premijer Robert Golob gledaju iz helikoptera razornu štetu koju su kiše proteklih dana nanijele Sloveniji. Poplave i klizišta uništile su 10.000 kuća, željezničke pruge, mostove i jednu branu. Šest ljudi je poginulo u najgoroj prirodnoj katastrofi koja je pogodila zemlju u više od 30 godina.
Slovenija je posebno važila za mali dragulj među bivšim republikama Jugoslavije, sa modernom infrastrukturom i istorijskim mjestima.
Von der Leyen je obećala brzu pomoć u iznosu do 400 miliona eura i milijardi iz Korona i Kohezionog fonda EU.
U radovima na čišćenju učestvuju vojnici Bundeswehra i Federalna agencija za tehničku pomoć. Svoju pomoć ponudile su Češka, Francuska, Mađarska i Austrija, koja je i sama pogođena poplavama.
I to je možda dobra vijest u svim nesrećama: uvijek je nevjerovatno koliko brzo i solidarne države pružaju podršku u trenucima potrebe. Zašto tolika solidarnost nije na snazi i u vremenima bez katastrofa?
Protiv tržišta
Eto ih, dolaze, Za deset milijardi eura, tajvanski gigant čipova TSMC želi da na sjeveru Drezdena, zajedno sa patrtnerima, izgradi fabriku poluprovodnika.
U glavnom gradu pokrajine Saksonija, koja je već sada jedna od najvećih proizvodnih regija za mikroelektroniku u svijetu zahvaljujući proizvodnji čipova u Bosch, Infineon, X-Fab i Global livnicama, na ovaj način će se otvoriti 2000 radnih mjesta. Ali, fabrika TSMC bi trebala stvoriti više od novih radnih mjesta. Prema saveznom kancelaru Olafu Scholzu, Drezdenski čip klaster treba da pomogne da Nemačka i Evropa budu nezavisnije od Azije. Tokom korona krize, čipovi su bili u nedostatku.
Kao rezultat toga, milioni vozila manje su sišli sa proizvodnih traka u evropskim fabrikama automobila.
Problema je bilo i u drugim sektorima. Zato savezna vlada i EU sada masovno subvencioniraju preseljenje čipova: TSMC je kasirala pet milijardi eura; komšija iz Drezdena Infineon dobila je milijardu u maju. A američka kompanija Intel, koja gradi svoje “fabrike” u Magdeburgu za 33 milijarde eura, zahvalila se za deset milijardi evra.
Ne izgleda baš kao čista tržišna ekonomija – ali globalna industrija poluprovodnika ima svoje zakone.
Protiv šutnje
Šest dana su stajale ispred Kelnske katedrale, dječje lutke, umotane grimiznom i bijelom lepršavom trakom. I pokazivale su na božiju kuću. Ko ih je vidio, pitao se: Je li ovo opet karneval?
Uostalom, uglavnom se radi o jednom od velikih “Ksž” u ovom gradu. Samo ovog puta ne radi se ni o karnevalu, niti o pivu Kölsch, već o umjetnosti i crkvi – i to o jednoj vrlo ozbiljnoj temi.
Pojava figura bila je apel umjetnika protiv zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i načina na koji se to do sada rješavalo.
Dennis Josef Meseg upakovao je svoju kritiku u ovu akciju, koju je nazvao „Shattered Souls … in a Sea of Silence“, “Slomljene duše… u moru tišine”. Bio je inspirisan skandalom oko kardinala Reiner Maria Woelkija, nadbiskupa Kelna. Za Mesega (44) lični problem. I sam je bio žrtva zlostavljanja u ranoj mladosti, iako ne u vezi sa crkvom.
Umjetnik iz Wesselinga kod Kelna poznat je po upečatljivim instalacijama: u Bonu je preuredio galeriju u narodnu kuhinju, u Chersonu u Ukrajini projektovao je i finansirao bunker za civile, a u Kelnu je imao gole muškarce i jednog sveštenika, koji su klečali ispred ispovjedaonica.
(focus)
Z. N.(NovaSloboda.ba)
