Brana Tri klisure u Kini je vjerovatno jedan od najkontroverznijih građevinskih projekata u ljudskoj istoriji. S jedne strane, proizvodi nezamislive količine električne energije, snabdijevajući ovu ogromnu zemlju električnom energijom. A s druge strane, bukvalno je uništila živote miliona ljudi.
I sada je čak odgovorna za više ekoloških katastrofa nego što je prvobitno trebalo da spriječi.
Zapadno od grada Yichang u kineskoj provinciji Hubei, nalazi semova mega-struktura drugačija od bilo koje druge na svijetu. Pozdravljena od nekih kao inženjersko čudo, brana Tri klisure je od strane mnogih viđena kao ogromna prijetnja okolini. I ne samo to, već je njena izgradnja donijela i patnju milionima ljudi. Iako svake godine proizvodi nezamislive količine električne energije, kritičari su sumnjali u njenu korisnost mnogo prije nego što je zapravo bila i izgrađena. Otkako je puštena u proizvodnju 2006. godine, postaje sve jasnije da su vjerovatno bili u pravu u nekim ozbiljnim stvarima.
Međutim, samo goli brojevi oko brane Tri klisure su apsolutno zadivljujući. Njena brana duga je 2.335 metara i visoka do 185 metara i, prema “Enciklopediji Britanika”, sastoji se od 28 miliona kubnih metara betona i 463.000 metričkih tona čelika. Njeno ogromno jezero, dugo je više od 600 kilometara, može da primi do 22 milijarde kubnih metara vode. Prema CNN-u, to bi bilo dovoljno da se napuni devet miliona olimpijskih bazena. Njene 32 turbine imaju kombinovani kapacitet od 22,5 miliona kilovata.
Sa proizvodnjom od preko 100.000.000.000 kilovat sati godišnje, (100 TWH) brana Three Gorges je najefikasnija hidroelektrana na svijetu. Da bi se postigla uporedna proizvodnja, na primjer, u istom periodu bi se trebalo spaliti oko 50 miliona tona mrkog uglja. Učinak brane je stoga velik koliko i nekoliko visoko efikasnih nuklearnih elektrana zajedno. Zahvaljujući njoj, teški teretnjaci sada preko nje mogu direktno putovati nekoliko hiljada kilometara u unutrašnjost, od lučkog grada Shanghaija do Chongqinga.
Ali, ovaj navodni napredak, ovo tehničko čudo, imalo je vrlo visoku cijenu. Prema procjenama, oko 1,5 miliona ljudi izgubilo je svoje domove, da bi se mogla izgraditi brana. Dva grada, 114 sela i 1.680 mjesta duž nekada plodnih obala rijeke Jangtze, koju je brana pregradila, postepeno su nestala. Ili su morali napraviti mjesta za mega-projekat, ili se utopiti u njenim poplavama.
Nebrojeni ljudi, koji su bili primorani da se presele, žalili su se na masovno pogoršane uslove života otkako je brana puštena u rad 2006. godine. Čak i kineske studije Kineske akademije nauka dolaze do zaključka da su prihodi takvih raseljenih u prosjeku smanjeni i do 20 posto. Osim toga, mnoga sredstva, koja su zapravo bila namijenjena pomoći žrtvama brana, izgubljena su u nepoznatim pravcima.
Izraženo golim brojevima: od 2003. do 2009. izmjereno je ukupno 3.429 zemljotresa duž akumulacije brane Tri klisure. U periodu od 2000. do 2003. godine, bilo ih je samo 94. Osim toga, ogromna erozija se, takođe, javlja i ispod brane, jer se sediment koji nosi Jangtze više ne može taložiti u pogođenim područjima. Umjesto toga, akumulira se na zidovima brane i osigurava da akumulacija ne može zadržati svoj maksimalni kapacitet vode. Na kraju je 2003. godine otkriveno oko 80 masivnih pukotina u zidu brane, što je naravno potaknulo rasprave o njenoj sigurnosti.
Da bismo razumjeli zašto je Kina uvijek željela takvu Pandorinu kutiju, treba se osvrnuti u prošlost. Prije dobrih 100 godina, tačnije 1919. godine, državnik Sun Yat Sen je zamislio ogromnu branu koja bi pregradila moćni Jangtze. Sanjao je o hidroelektrani koja će snabdjevati cijelu zemlju. Čak i kreirao konkretne nacrte. Ali, tek 1940.ih njegov nasljednik Chiang Kai Shek je dalje nastavio sa svojim idejama. Između ostalih, pozvao je američkog inženjera Johna L. Savagea u Kinu. On je nadgledao izgradnju legendarne Hoover brane u SAD-u. Čak je poslao lokalne inženjere u Ameriku, ali zbog Kineskog građanskog rata, koji je bjesnio do 1949. godine, projekat je stavljen na čekanje. Mao Zedong i drugi kineski lideri. takođe. su sanjali o brani Tri klisure. Ali, bilo je potrebno sve do 1992. godine da plan dobije konkretan oblik. Tadašnji premijer Li Peng je o tome glasao u kineskom parlamentu. Zanimljivo je da se trećina poslanika jasno izjasnila protiv izgradnje. U Kini, koja je, inače, lojalna režimu, ovo je gotovo nečuven čin pobune. Bilo je i pritužbi brojnih uključenih strana da nisu na bilo koji način bile unaprijed obaviještene o situaciji i tehničkim detaljima izgradnje. Iznad svega, ljudi su tada bili zabrinuti zbog posljedica za 1,4 miliona raseljenih. Drugim riječima, više ljudi je izgubilo svoje domove tokom izgradnje, nego pri izgradnji tri najveće kineske brane do sada. Ipak, brana je građena od 1994. do 2006. godine, a 2012. godine prvi put je dostigla sadašnji puni kapacitet. Danas je to i dalje najveća hidroelektrana na cijeloj planeti. I jeziv primjer koliko su genijalnost i ludilo često bliski u takvim mega-projektima. Do danas mnogi vjeruju da su troškovi brane Tri klisure za ljude i okolinu daleko nadmašili njene koristi. A kao rezultat klimatskih promjena, ovi problemi, koji su već drastični, vjerovatno će postati još ozbiljniji. Stoga je bolje da Kina brzo počne tražiti rješenje za sutrašnje probleme, koje njihov omljeni prestižni projekat već danas uzrokuje.
(msn)
Podaci:
HE Tri klisure ima najveći instalisani kapacitet na svijetu od 22.500 MW (2012). Posljednja vodena turbina ove HE je priključena na mrežu 2012. godine, čime je konačno i završena. Izgradnja je počela 1994. godine, a koštala je oko 50 milijardi američkih dolara. Sama brana je završena 2006. godine. Osim brodskih dizalica, svi dijelovi HE završeni su 30. oktobra 2008. godine, kada je 26 vodenih turbina počelo da se koristi za proizvodnju električne energije.
HE ima čak 32 vodene turbine, svaka snage 700 MW, a ona sama proizvodi 11% kineskih potreba za električnom energijom. Uz još dva elektrogeneratora, svaki od 50 MW, konačna instalisana snaga je 22.500 MW.
HE Tri klisure koristi Francisove turbine, prečnika 9,7/10,4 m (dva proizvođača) koji rotiraju brzinom od 75 obrtaja u minuti. Projekovatna snaga je 778 MVA, sa maksimalnom 840 MVA i faktorom snage 0,9. Proizvedena električna struja ima napon od 20 kV.
Proizvodnja električne energije je 85.000.000.000 kilovat sati godišnje, ili 85TWh godišnje, što je oko 3,88% godišnje potrošnje cijele Kine.
(wikipedia)
Prevod: Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
