Hrvatski filmski reditelj i scenarist crnogorskog porijekla Veljko Bulajić preminuo je u 97. godini života.
Vijest o smrti Večernjem listu potvrdili su u srijedu članovi Bulajićeve oporodice.
Bulajić je režirao neke od najpoznatijih filmova s ovih prostora – “Kozaru” (1962.), “Bitku na Neretvi” (1969.) i “Vlak bez voznog reda” (1959.).
Rođen je u mjestašcu Vilusi na pola puta od Trebinja do Nikšića, 22. martaa 1928. godine. Srednju školu Bulajić je završio u Sarajevu, a nakon Drugog svjetskog rata našao je mjesto u Domu JNA u Zagrebu, gdje se počeo zanimati za kinematografiju.
Upisao je filmsku režiju u Centro Sperimentale u Rimu. Diplomirao je 1959. godine, a asistirao velikim rediteljima, kao što su Federico Fellini i Vittorio De Sica, pa se vratio u Jugoslaviju.
Rediteljsku karijeru započeo je sa dva kratka filma: “Kamen i more” i “Brod lutalica” (1953.).
Prvi dugometražni igrani film “Vlak bez voznog reda” (o poslijeratnim migracijama stanovništva) režirao je 1959. godine. Djelo je nagrađeno s dvije Zlatne arene i nagradama Slavica i Jelen u Puli, te Nagradom grada Zagreba.
Slijedi film “Rat” (1960.), vizija ratne katastrofe, nagrađen Zlatnom i Srebrnom arenom u Puli. Veliki uspjeh Bulajić postiže filmom “Uzavreli grad” (1961.), o životu u novom industrijskom centru, nagrađenom, takođe, Zlatnom arenom u Puli.
Bulajić je autor čiji su filmovi postigli najveći uspjeh kod domaćih i stranih gledalaca. “Kozara”, “Vlak bez voznog reda”, “Atentat u Sarajevu”, zajedno s “Bitkom na Neretvi”, na vrhu su liste najgledanijih filmova u Jugoslaviji.
Veljko Bulajić dobitnik je nagrada Zlatni Lav u Veneciji, Zlatna Nimfa u Monte Carlu, nagrade za režiju u San Sebastijanu i New Delhiju, Zlatne medalje na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi, međunarodne nagrade kritike Cidalc, nagrade Zlatni klas za najbolji film u Valladolidu i brojnih drugih priznanja.
(Fena)
