Stanje u pčelarstvu u Hercegovini trenutno nije obećavajuće, klimatske promjene uzrokuju velike probleme i potrebna je promjena tehnologije, kao i podsticajna politika da bi ova grana poljoprivrede imala svoju perspektivu, istaknuo je u razgovoru za Fenu predsjednik Saveza udrugženja pčelara u Hercegovačko-neretvanskom kantonu Boras Kvesić.
Klimatske promjene itekako utjiču na pčelarstvo u Hercegovini, upozorio je Kvesić s kojim smo razgovarali u povodu 20. maja – Svjetskog dana pčela.
“Mi pčelari moramo se prilagoditi ovim vremenskim uslovima, jer oni nama i pčelama sigurno neće. Trebamo kompletno mijenjati stari način pčelarenja i sve što se do sada radilo, jer se sve promijenilo. Što se tiče medenja i prinosa medonosnog bilja pojavljuju se mikrolokacije tako da, recimo, negdje postoje prinosi, a samo dva kilometra dalje nema apsolutno ništa. Pčelari moraju puno više raditi, moraju se prilagoditi trenutnoj situaciji, moraju postati mobilni, pokretni i mijenjati tehnologiju”, kazao je Kvesić.
Naglasio je kako ova godina u Hercegovini nije obećavajuća za med.
“Prošla godina bila je jako dobra nakon dugog niza loših godina, a ova do sada nije bila dobra i prema svim naznakama nije obećavajuća. Sada je najbitnije da pčela može sebi unijeti, odnosno da ima sama za sebe dovoljno meda, a što se tiče pčelara, vidjećemo”, kazao je Kvesić.
Još postoji veliki broj ljudi koji se bave pčelarstvom, ali bez podsticajne politike države njihov trud je uzaludan, upozorio je.
“Što se tiče broja košnica, možemo reći da se u Federaciji to stabilizovdsalo, ali problem je stanje što se tiče mlađih pčelara i poticajne politike u pčelarstvu. Mi nemamo mladih pčelara na tržištu koji mogu naći i vidjeti svoj život u tome. Mislim da bi trebalo stvoriti neku perspektivu, jer u trenutnoj ponudi, stanju na tržištu i svemu što se događa mladi se ne mogu naći, a to će biti veliki problem u budućnosti. Trenutni prosjek starosti pčelara je oko 58 godina”, istakao je Kvesić.
Da bi se unaprijedilo pčelarstvo u Federaciji BiH, potrebno je, kako kaže, posvetiti više pažnje podsticajnim politikama.
“Mi smo negdje na margini što se tiče poljoprivrede, a takođe mislim da bi od strane stručnih službi na kantonalnom nivou trebalo biti malo više sluha. Trebaju se preduzeti konkretne stvari, mlađim pčelarima treba dati šansu, uvesti ih unutra i dati im podsticaj. Ministarstva i stručne službe moraju se ozbiljno pozabaviti ovom temom, a ne da to bude samo dekorativna priča. Što se tiče HNK-a, mi kroz proteklih nekoliko godina imamo sređenu podsticajnu politiku, nije velika, bila je od 10-12 maraka i sad se opet predlaže do 12 maraka po aktivnoj pčelinjoj zajednici”, naveo je Kvesić.
Jedna od stvari kojoj se, takođe, valja posvetiti pažnja je zdravlje pčela.
“Postoji dosta bolesti koje pogađaju pčele. Uputili smo prijedlog prema resornom kantonalnom ministarstvu da se podstiče zdravstvena zaštita pčela i očuvanje pčelinjeg fonda, ali ove godine nismo dobili razumijevanje, iako bi bilo jako bitno da nam se na taj način izađe u susret, jer imamo puno takvih problema na terenu”, kazao je Kvesić.
Pored svega navedenog, dodatni problem mostarskim pčelarima ovoga proljeća izazvala je željeznička nesreća u mostarskom prigradskom naselju Opine, gdje su se prevrnuli teretni vagoni natovareni industrijskim šećerom.
Nakon što je pala kiša, stvorile su se lokve onečišćene zašećerene vode, koja je privukla pčele. Stradao je veliki broj pčela, a u pitanje je doveden i kvalitet meda.
“Kada se dogode ovakve situacije, onda institucije počnu prebacivati odgovornost s jedne na drugu, to je trajalo oko dva mjeseca i nije se reagovalo na vrijeme, pale su kiše i to je stvorilo velike probleme za pčele i pčelare. Teret je morao biti osiguran kada krene i neko je to sve morao sanirati na vrijeme, a ovako bilježimo velike gubitke jer svi pčelari koji nisu na vrijeme prebacili svoje košnice ove godine ne mogu računati na prinose meda”, kazao je Kvesić.
(Fena)
