U organizaciji Muzeja Hercegovine održano je javno predavanje „Bosanska usmena tradicija – uz 250. godišnjicu objavljivanja balade Hasanaginica“.
Hasanaginica je usmena balada koja je nastala u periodu između 1646. i 1649. godine. Zapisao je italijanski putopisac i etnograf Alberto Fortis 1774. godine. Prvi put je objavljena u njegovoj knjizi Put po Dalmaciji u Veneciji. Od tog trenutka. počeli su se nizati prevodi Hasanaginice na raznim jezicima svijeta.
Veliki umovi toga vremena, kao što su Johann Wolfgang Goethe (1775-), Walter Scott (1798-), A. S. Puškin (1835-), samo su neki velikani književnosti koji su prevodili Hasanaginicu. Za nju se, s pravom, može reći da je jedna od najljepših i najzadivljujućih balada koja je ikad nastala.
Na javnom predavanju govorili su akademik Rusmir Mahmutćehajić, prof.d r. Dijana Hadžizukić i prof.dr. Amira Dervišević. U ime organizatora prisutnima se obratio Asim Krhan, direktor Muzeja Hercegovine, a moderatorica je bila Selma Aškraba-Hasić.
„U cijeloj istorije Hasanagnice svi su se osjećali nelagodno pred njenim samim tekstom onakvim kakav jeste, pred njenim naslovom ‘Žalosna pisamca plemenite Asanaginice’. Niko se nije usuđivao uzeti tekst i poštovati njegovu nepovredivost. Pred onim što se ne znamo, valja barem šutiti. S obzirom da mi kao narod s ovog prostora nismo nikada izradili mapu vlastite istorije, kulture i politike, događaj na koji nam prstom pokazuju drugi ljudi obično vidimo izdvojeno u svakom segmentu. Ponovnim iščitavanjem Hasanaganice, uočio sam ključna mjesta nelagode onih koji su je čitali i tumačili. Ta nelagoda je proisticala iz toga što je ona bitno spriječila vjerodostojnost tumačenja istorije muslimana bosanskog naroda. Upravo to bio je razlog da objavim knjigu ‘Tajna Hasanaginice’, u kojoj se bavim maloprije spomenutim nesporazumima“, kazao je Rusmir Mahmutćehajić, akademik i autor knjige „Tajna Hasanaginice“.
„Hasanaginica je dio kulture cijelog ovog podneblja, čak i šireg područja nego što je današnja Bosna i Hercegovina. Hasanaginica je u temeljima naše književnosti i cjelokupne bosanske kulture. Ako bismo razmišljali šta je osnova, odnosno, temelj cijele naše književnosti, to bi, između ostalog, bila i Hasanaginica“, rekla je Dijana Hadžizukić, prof. dr. na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru.
„Značajni tekstovi koji se referišu na Hasanaginicu, a posebno dramski tekstovi nastali u XX vijeku su, i, između ostalog, drame „Hasanaginica“ Alekse Šantića i Alije Isakovića. Pomenuti autori su u svoje drame utkali Hasanaginicu, njenu radnju, likove i sukobe. Svako ima pravo da interpretira književno-umjetnički tekst onako kako želi, a Hasanaginica je uvijek aktuelna, bez obzira na vrijeme i prostor. Hasanaginica zapravo nadilazi granice vremena i prostora“, kazala je Amira Dervišević, red. prof. na Odsjeku za bosanski jezik i književnost Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Bihaću.
Na rasporedu „Mostarskog ljeta“ u petak, u 19,30 sati, u Narodnoj biblioteci Mostar (Odjeljenje Luka) publiku očekuje promocija knjige „Bošnjaci: nacija nakon genocida“ autora Jasmina Mujanovića. Razgovor s autorom vodiće Kenan Efendić.
(NovaSloboda.ba)
