Američka i svjetska ekonomija se spremaju da zarone u nepoznate vode.
Ekonomisti tvrde da su male šanse da do recesije ne dođe zbog pandemije koronavirusa, a mnoge radnje i poslovne jedinice se zatvaraju, jer su i Amerikanci zatvoreni u svoje kuće. Postaje sve teže da se uvidi kraj ovog i koliko će trebati da dođe do oporavka, piše New York Times.
Greg Daco, viši američki ekonomist pri kompaniji za globalna finansijska predviđanja i kvantitativnu analizu Oxford Economics, rekao je da je gotovo pa sigurno da će doći do recesije, što po definiciji znači ekonomski pad u dva kvartala zaredom. On predviđa da će doći do pada proizvodnje za 0,4 posto u prvom kvartalu, a 12 posto u drugom.
To bi bio najveći kvartalni pad u istoriji. Međutim, Goldman Sachs imao je još mračnija predviđanja u petak, kada su saopštili da očekuju pad od 24 posto u drugom kvartalu.
Daco tvrdi da se ovako nešto nikada prije nije desilo.
Nagli pad i skoro potpuna izolacija svih većih gradova je bez presedana u svim naprednim ekonomijama i puno je sličniji dešavanjima u ratnim vremenima nego padu koji je popraćen finansijskom krizom.
“Čak i tokom prethodnih recesija niko vam nije govorio da ne možete izlaziti vani i da se ne možete okupljati”, kaže glavna ekonomistica u Morgan Stanleyu Ellen Zentner.
Manje kompanije će biti teže pogođene nego velike zbog ograničenog pristupa kreditima i manje gotovine kojom raspolažu u bankama.
“Čitav niz malih preduzeća jednostavno neće moći preživjeti ovu recesiju”, dodala je Zentner.
Rezultat će biti od ekonomije koja je u januaru bila u punoj brzini i koja je puno obećavala do ekonomije koja se potpuno zamrzla. Ekonomisti moraju svakodnevno ažurirati svoje modele ekonomskih predviđanja, jer pandemija sve više usporava poslovne aktivnosti, trgovinu i putovanja.
“Ekonomski podaci u bliskoj budućnosti neće biti samo loši, već i neprepoznatljivi”, navodi Credit Suisse u saopštenju objavljenom u petak.
U četvrtak je američko ministarstvo rada izvijestilo da je broj nezaposlenih skočio za 30 posto od prethodne sedmice, na 281.000, što je najviša stopa nezaposlenosti od uragana 2017. godine. Ali, čak i taj broj izgleda sitno pored broja, koji Goldman Sachs predviđa u narednom sedmičnom izvještaju – 2,25 miliona.
Daco kaže da bi stopa nezaposlenosti mogla dostići 10 posto u aprilu, što se nije desilo od posljednje recesije, uz mogućnost dodatnog povećanja stope nezaposlenosti u narednim mjesecima. Američki ministar finansija Steven Mnuchin ukazao je na to da bi stopa nezaposlenosti mogla biti 20 posto ako ne bi bilo efikasne intervencije, iako je jedan njegov pomoćnik kasnije rekao da taj broj nije prognoza. Ovo se desilo nakon što je tržište rada dostiglo rekordno nisku nezaposlenost u posljednjih nekoliko mjeseci.
Ako se ostvari brojka od deset posto koju predviđa Daco, 16,5 miliona ljudi će ostati bez posla samo u SAD-u, dok je u februaru taj broj iznosio 5,8 miliona.
Jedan od razloga zašto bi stvari mogle tako brzo postati loše je to što se ekonomska slabost hrani samom sobom, a potražnja opada, jer sve više kompanija zatvara svoja vrata i dolazi do masovnog otpuštanja radnika. Da stvar bude još gora, spor između Rusije i Saudijske Arabije doveo je do povećanja dostupnosti sirove nafte na tržištu, snižavajući cijene goriva i nanoseći štetu domaćoj energetskoj industriji.
Ekonomijom dominiraju usluge, pri čemu potrošači napajaju ukupnu potražnju, što predstavlja značajan pomak u odnosu na prethodne generacija. Otprilike tri četvrtine ekonomske aktivnosti proizlazi iz potrošnje potrošača, a polovina od toga je u velikoj opasnosti, objašnjava Daco.
Predloženi federalni posticaj, koji bi prema ideji Senata, kojim dominiraju republikanci, podrazumijevao izdavanje čekova u iznosi od 1.200 dolara za poreske obveznike, bio bi od pomoći, kažu ekonomisti, ali bi ta mjera samo malo ublažila uticaj pandemije i ne bi u potpunosti zaustavila krizu.
“Ček od hiljadu dolara, ili čak od dvije hiljade dolara, ne može platiti mjesečnu stanarinu u New Yorku, a vjerujem da bi ljudi taj novac brzo potrošili i u drugim dijelovima zemlje. To jeste dobro i potrebno, ali je to samo flaster za ovo ekonomsko krvarenje”, kazala je Beth Ann Bovino, glavna ekonomistica u S&P Global.
U jednom trenutku, činilo se kao da bi proizvođači mogli biti zaštićeni, ali pandemija sada prisiljava i fabrike da obustave poslove. Najveći nacionalni proizvođači automobila – General Motors, Ford Motor i Fiat Chrysler – zaustavili su svoje pogone kao mjeru predostrožnosti, čak i prije neizbježnog pada potražnje.
Manji proizvođači suočavaju se s teškim izborima i tmurnim izgledima.
Dugoročno će ekonomska šteta biti procijenjena ne samo onim što se događa na medicinskom polju, već i kako će to uticati na povjerenja potrošača.
(Fena)
