Podmorski kabel Nordlink između Tonstada i Wilstera povezuje dva zelena tržišta električne energije
Njemačka je dobila novog susjeda, barem što se električne mreže tiče.
Nakon Švedske, Norveška je sada, takođe, direktno povezana s Njemačkim podmorskim kablom. Nordlink je ime te linije, debele kao ruke, između Wilstera u Njdemačkoj i Tonstada u Norveškoj, koja je već neko vrijeme u pogonu, ali je ovih dana i službeno otvorena.
Visoki predstavnici obe zemlje uključili su se u digitalnu ceremoniju,, uključujući njemačku kancelarku Angelu Merkel i norvešku premijerku Ernu Solberg. Merkel je ovu vezu vrijednu oko dvije milijarde eura opisala kao „prekretnicu za moderno snabdijevanje energijom u Evropi”. Ministar ekonomije Peter Altmaier rekao je da „Nordlink” pruža dokaze koliko je sigurno napajanje obnovljivom vrstom energijom tokom čitavog dana.
Novi vod za električnu energiju važna je komponenta energetske tranzicije.
Električna energija iz Norveške zanimljiva je za Njemačku, jer se skandinavska zemlja oslanja prvenstveno na hidroenergiju koja je, za razliku od vjetra ili sunčeve energije, dostupna bez obzira na doba dana i vrijeme. Kada ne puše vjetar ili nema sunca, zeleni elektricitet sa krajnjeg sjevera trebao bi pomoći da njemačka energetska mreža ostane stabilna. Takve hitne opcije su ključne za operatore električnih mreža, posebno ako će se sve više i više elektrana na ugalj isključivati iz električne mreže tokom narednih nekoliko godina.
I Norveška, takođe, može imati koristi od nove veze.
U vrijeme vjetrovitih dana, Njemačka će u budućnosti moći isporučivati višak svoje zelene električne energije svom novom “susjedu za električnu energiju”. U Norveškoj postoji mnogo pumpanih akumulacionih elektrana, koje mogu apsorbovati energiju, a zatim je ponovo pustiti kasnije, tako da je ov veza jedan klasični win-win projekat koji, takođe, odašalje signale da je moguće izgraditi takve gigantske dalekovode.
Do sada je širenje prenosnih mreža smatrano kao Ahilova peta energetske tranzicije. Nekoliko vodova se, takođe, gradi u Njemačkoj za transport električne energije iz vjetrovitih priobalnih područja do industrijskih centara na jugu republike. Zovu se Južna veza, Südlink, Jugoistočna veza, Südostlink ili Ultranet i zaostaju za prvobitnim vremenskim planom gradnje. Žalbe, protesti stanovništva i politički sporovi zbog trase ruta u više su navrata usporavali gradnju. Stoga je kancelarka Merkel pozvala na veću brzinu gradnje mreže. Nordlink sam, ne rješava njemačke energetske i mrežne probleme, rekla je.
Sjeverna Njemačka mora biti bolje povezana sa južnom Njemačkom. Tek tada, Nordlink može razviti svoj puni potencijal. “Na tome moramo raditi puno brže.”
Kancelarka je najavila da će se “u bliskoj budućnosti morati ponovo razmisliti o ubrzanju gradnje ovih vodova”. Treba razmotriti mogu li se zaobići neke sudske instance i u proces brže uključivati stanovništvo.
“Ovde se još uvijek moraju prevladati velike prepreke”, rekla je.
Savezna vlada nedavno je pokrenula novi zakon o zaštiti klime s ambicioznijim klimatskim ciljevima pod pritiskom presude Saveznog ustavnog suda.
Prema tome, Njemačka bi 2045. godine trebala emitovati samo onoliko gasova koji štete klimi koliko se opet može vezati, a toznači da Savezna Republika želi postići klimatsku neutralnost pet godina ranije od planiranog.
Za proizvodnju električne energije to znači: još brže udaljavanje od fosilnih goriva, ugljena i gasa, prema „zelenoj električnoj energiji“, na primjer od sunca, biomase i, prije svega, od vjetra. Takođe, jasno da se širenje obnovljive energije mora još brže poticati.
(ksta)
Prevod: Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
