održano je u utorak u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače kako bi se podstakle nadležne službe zadužene za očuvanje kulturne baštine da posvete više pažnje zaštiti tih objekata.
“Ovim predavanjem, takođe, želimo javnosti približiti to što imamo oko Mostara, ali i podstaći ljude da izađu u prirodu i prošeću se, što je uvijek dobra ideja”, kazao je član Hrvatskog kulturnog društva Napredak Glavna podružnica Mostar Manuel Martinović, koji je i održao predavanje.
Po njegovim riječima, dolaskom na prostore BiH, Austrougarska Monarhija donijela je i novu eru u razvoju civilizacije, kulture i savremenih načina ratovanja i fortifikacije, a jedan od nivoa bio je i gradnja pojasnih utvrđenja, odnosno prstena sastavljenog od više samostalnih utvrđenja i međupoložaja (intervala) oko većeg naseljenog mjesta.
Martinović dodaje kako su status pojasnih utvrđenja imali Trebinje, Bileća, Sarajevo i Mostar.
“Naslov predavanja je simboličan, danas smo hronološki objasnili fenomenologiju nastanka utvrđenja, ali, nažalost, i njihovo nestajanje, jer to je proces koji kontinuirano traje od 1918. godine i mi ga zovemo antropijom. Ono je još više izraženo do kraja 1990.ih, nakon rata, tako da neki objekti koje sam počeo proučavati prije 20 godina više i ne postoje”, kazao je Martinović.
Ističe kako Mostar od svih pojasnih utvrđenja ima najveći broj numerisanih, permanentnih fortifikacijskih objekata i najveći broj intervala.
“Mostar, odnosno konkretno dijelovi Podveležja i Huma, spada među najgušće fortificirane rejone kako u Evropi tako i u svijetu”, istakao je Martinović.
Neki od objekata i dijelova utvrđenja već su nestali, neki su oštećeni, a s nekih se još uvijek odvlači i krade kamen.
“Alarmirali smo sve moguće kulturne institucije, MUP, obavještavali smo Grad Mostar, ali to, nažalost, nije polučilo neke rezultate. Neke institucije koje bi se trebale baviti time, poput Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, ne posvećuju dovoljno pažnje tom austrougarskom periodu, a samo su četiri austrougarske fortifikacije u BiH zaštićene kao nacionalni spomenik, ali ne zato što su austrougarske, nego zato što se nalaze u sklopu nekih bivših srednjovjekovnih fortifikacijskih kompleksa ili nekih drugih razloga”, naveo je Martinović.
Naglasio je kako s HKD-om Napredak Mostar planira izraditi monografiju o austrougarskim fortifikacijama u našoj zemlji.
“Prije sedam godina počeo sam ozbiljnije pristupati ovoj temi i sistematski terenski obilaziti, što je spojeno s mnogim rizicima poput minskih polja, pastirskih pasa, neprijateljski raspoloženih mještana i slično, plus uključivanje istraživanja arhiva. Sve to planiram sročiti u jednu monografiju, koja će biti prvo djelo na tu temu na ovim prostorima”, kazao je Martinović.
U ime HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, Miroslav Landeka, podredsjednik, rekao je kako je HKD Napredak ovim predavanjem želio skrenuti pažnju na kulturnu baštinu svojim sugrađanima i podstaći ih na njeno održavanje i očuvanje. Istaka je kako su prepoznali kao društvo onim što Martinović radi. Rezultat toga će biti do kraja godine monografija u izdanju Glavne uprave HKD Napredak,a koja će sadržavati sva utvrđenja u BiH, tako da ćemo se pridružiti Austriji, Hrvatskoj i Crnoj Gori, koje jedine imaju monografije s utvrđenjima iz tog perioda.
(Fena)
