Cijene nafte na svjetskom tržištu prošle sedmice porasle su više od 10 posto, što je njihov najveći sedmični skok u više od godinu dana, jer je zbog uragana Ida zatvoren veliki dio proizvodnje nafte u Meksičkom zaljevu.
Cijena barela na londonskoj burzi skočila je prošle sedmice 11,5 posto, na 72,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 10,3 posto, na 68,75 dolara.
Najveći sedmični skok cijena od juna prošle godine, čime su nadoknađeni svi gubici od prethodne sedmice, kada su cijene pale oko 9 posto, ponajviše je posljedica zatvaranja proizvodnje u Meksičkom zaljevu zbog opasnosti od uragana Ida, javlja SEEbiz.
Naftne kompanije počele su u četvrtak evakuisati radnike s platformi, a u petak je bilo ugašeno već 59 posto proizvodnje u Meksičkom zaljevu.
U zaljevu se proizvodi 17 posto američke sirove nafte i 5 posto prirodnog gasa, a uz obalu je smješteno više od 45 posto ukupnih američkih rafinerijskih kapaciteta.
“Trgovci energentima podižu cijene nafte, predviđajući poremećaje u proizvodnji u Meksičkom zaljevu, ali i zbog sve raširenijih očekivanja da bi se OPEC+ mogao oduprijeti zahtjevima za povećanjem proizvodnje, s obzirom na uticaj delta soja na potražnju za sirovom naftom u posljednje vrijeme”, tumači Edward Moya iz OANDA-e.
Washington je nedavno pozvao Organizaciju zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njene saveznike predvođene Rusijom da povećaju proizvodnju kako oporavak svjetske privrede od koronakrize ne bi došao pod znak pitanja.
OPEC+ trebao bi se sastati 1. septembra i razgovarati o proizvodnoj politici.
Podršku cijenama pružio je prošle sedmice i pad vrijednosti dolara prema košarici valuta, jer to znači da je nafta jeftinija za imaoce ostalih važnijih svjetskih valuta.
Sedmicu dana prije cijene su nafte oštro pale, jer se sve više država u svijetu suočava s rastom broja novozaraženih Covid-19, zbog čega ograničavaju putovanja u nastojanju da suzbiju širenje pandemije.
Zbog toga se trgovci plaše slabljenja potražnje za gorivom, nakon što je cijelog ljeta rasla.
S druge strane, proizvodnja u SAD-u raste. U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je u avgustu broj aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u porastao za njih 25, na ukupno 410, što je najveći rast tog broja od januara.
(Fena)
