Dodjelom Književne nagrade “Aleksa Šantić” pjesniku Ivanu Negrišorcu, sinoć su u Mostaru svečano zatvorene 102. “Šantićeve večeri poezije”.
Književnik Ivan Negrišorac nagradu je dobio za djelo “Ogledala oka nedremana”.
Manifestaciju kulture “Šantićeve večeri poezije”, kojom se u pjesnikovom rodnom gradu čuva sjećanje na njegov lik i djelo, organizuju Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta – Gradski odbor Mostar i Srpsko pjevačko i kulturno-umjetničko društvo “Gusle”.
Književnu nagradu “Aleksa Šantić” “Prosvjeta” i “Gusle” dodjeljuju svake tri godine za najbolju knjigu poezije izdanu na srpskom jeziku i jezicima južnih Slovena ili za životno djelo.
Odluku o ovogodišnjem dobitniku donio je stručni žiri u sastavu pjesnik Pero Zubac, pjesnik Đorđo Sladoje i docent doktor Vladan Bartula.
Negrišorac je istakao da Šantićeva prisnost s čitateoce i životom ima neprevaziđenost.
“Ogromna je čast dobiti ovu nagradu. Šantić je pjesnik koji nas u raznim periodima života umije ozariti. Doživljavam ga kao djeca, a kako rastemo i sazrijevamo ulazimo u sve elegije tužnih staračkih pjesama koje je izuzetno uspio sačiniti. Ima tu tematsku širinu koja je moćna i koja je uvijek u saglasju s ljudima koji su pripadnici srpske kulture uz puno razumijevanje svih kultura s kojima je živio”, rekao je Negrišorac.
Pod pseudonimom Ivan Negrišorac krije se Dragan Stanić, profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i predsjednik Matice srpske.
On je kao osoba koja obavlja važnu funkciju u cjelokupnom srpskom kulturnom prostoru naglasio da će se pokušati boljim uvezivanjem s “Prosvjetom” i “Guslama” ponuditi više programa koje ljudi u Mostaru priželjkuju.
Podpredsjednik Matice srpske i dopisni član Srpske akademije nauka i umjetnost Jovan Delić je, govoreći o Negrišorcu, naglasio da malo koji pjesnik dolazi na “Šantićeve večeri” s više prava i razloga od Negrišorca.
“On je upravo prispio na pjesnički izvor onih pjesnika kojima je posvetio dobar komad svoga života pišući doktorsku disertaciju o poeziji Jovana Dučića, a potom radeći na mnogim knjigama o Dučiću, a pisati o Dučiću ne može se, a da se ne govori o Mostaru i o Mostarskom književnom krugu”, rekao je Delić.
Delić je govorio o životnom putu Dragana Stanića i njegovom značaju.
“Ako su među dominantnim obilježjima Šantićevog pjesništva naglašeni patriotizam i hrišćanski doživljaj svijeta, a jesu, onda je teško naći suvremenog pjesnika koji bi s više razloga primio Šantićevu nagradu od Ivana Negrišorca”, kazao je Delić.
Docent doktor Vladan Bartula naglasio je da je bilo teško izabrati dobitnika, ali da je Negrišorac poznat po izuzetno prepoznatljivom pjesničkom rukopisu.
“Svake godine, Šantićeve večeri poezije su sve bolje i čast je biti dio stručnog žirija pored ovakvih imena i dodijeliti ovako prestižnu nagradu”, rekao je Bartula.
Predsjednica SPKD “Prosvjeta” GO Mostar Sanja Bjelica Šagovnović podsjetila je da je nagrada ustanovljena 1968. godine, a da je već godinama dodjeljuju “Gusle” i “Prosvjeta”.
SPKD “Prosvjeta” i GO Mostar i SPKUD “Gusle” Mostar su zaštitili ovu nagradu u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH, a Upravni odbor “Prosvjete” je, na svojoj sjednici od 30. januara 2012. godine, donio novu odluku, kao i Pravilnik o dodjeli ove prestižne pjesničke nagrade.
Do sada je četrnaest pjesnika dobilo ovu nagradu i to: Skender Kulenović (1969), Vesna Parun (1972), Oskar Davičo (1975), Enver Đerćeku (1978), Aleksandar Vučo (1981), Stevan Tontić (1984), Bogumil Đuzel (1987), Stevan Raičković (1992), Rajko Petrov Nogo (2006), Đorđo Sladoje (2009), Dara Sekulić (2012), Pero Zubac (2015) i Luko Paljetak (2018).
Ovogodišnje 102. izdanje Šantićevih večeri poezije održano je od 4. do 16. oktobra, a na završnoj večeri učešće su uzeli i učenici Muzičke škole “Sveti Roman Melod” iz Nevesinja.
“Iza nas je sadržajan i lijep program i manifestacija međunarodnog karaktera. Imali smo pjesničke večeri, promocije knjiga i izložbe i možemo biti ponosni kako je sve proteklo i ove godine”, rekla je Bjelica Šagovnović.
Ona je naglasila da je Šantić na najljepši mogući način opjevao i promovisao svoj grad i da “Prosvjeta” i “Gusle” nastoje očuvati sjećanje na lik i djelo pjesnika koji je postavio i temelje ovih društava i savremene kulture u Mostaru.
(Fena)
