U Bangladešu je ovo uobičajen prizor: radnik pretovaren snopovima jute.
Juta je tamo poznata kao „zlatno vlakno“ i važan je izvor prihoda zemlje.
Uz temu:
Juta je vlakno koje se dobija iz stabljika biljaka Corchorus capsularis i Corchorus olitorius Corchorus. Ova jednogodišnja, travnasta biljka raste u visinu do 4 metra. Biljka najbolje uspijeva na vlažnoj, tropskoj klimi, a optimalna temperatura joj je 27 do 31°C, i količina oborina veća od 1500 mm godišnje Corchorus olitorius je porijeklom iz tropskih dijelova Afrike i Azije.
Vlakno jute se koristi za proizvodnju vreća, kao grubo predivo i za prostirke. Juta je jedan od “obnovljivih izvora” prirodnih vlakana u skupini biljaka, kao što su lan i konoplja.
Lišće Corchorus olitorius jede se kao povrće. Ponekad se suši i koristi za juhu.
Juta je nakon pamuka količinski najznačajnije prirodno vlakno u svijetu. Širom svijeta je uzgaja više od 10 miliona poljoprivrednika, a 100 hiljada ljudi živi od prerade jute. Samo trećina vlakna se izvozi. Ostatak se konzumira uglavnom u zemaljama proizvođačima, pored Bangladeša i u Indiji. Glavna zemlja uvoznica je Pakistan.
Upotreba jute, kao ambalažnog materijala u trgovini na veliko, u Indiji je propisana zakonom.
(xpress)
Z. N.
(NovaSloboda.ba)
