U časopisu Musavat, broj 50 od 8. juna 1910. godine objavljen je prigodan tekst o posjeti Cara Franje Josipa Mostaru, 3. juna 1910. godine.
Njegovo Veličanstvo u Mostaru.
Njegovo Veličanstvo krenulo je iz Sarajeva u petak u 6 sati iz jutra put Mostara. Do stanice kod
duhanske fabrike bilo je Njegovo veličanstvo ispraćeno, kao što su ga svečano i dočekali. Usprkos oblačnijem vremenu i ranim jutarnjim sahatima opet su tribine za gledaoce bile dupkom pune.
Njegovo Veličanstvo na putu iz Sarajeva u Mostar ustavljalo se ja u Konjicu, gdje je bio najiskrenije i najsrdačnije pozdravljen i primljen.
Iz Konjica se je krenulo Njegovo Veličanstvo put Mostara, kuji je bio mnogo svečanije iskićen, nego samo Sarajevo, i to inicijativom samih gragjana, a ne kao što je u nas u Sarajevu bilo troškom općine.
Na željezničkoj stanici napravila je gradska općina krasan paviljon, u kome su Njegovo Veličanstvo, čim je izašlo iz vagona pozdravila razna izaslanstva. Put, kojim će Njegovo Veličanstvo proći od vagona kroz paviljon, pa do slavoluka, koga je takogjer podigla gradska općina, kod željezničke stanice u ulaz grada u duljini od 140 metara, pokriće gradonačelnik gosp. Mujaga Komadina o svome trošku sa ćilimovima, serdžadama, halijama. Kod kafane”Bristol” podigli su o svome trošku krasan slavoluk g g. Hadži Salih i Ibrahim Ribica.
Čitavu varoš podijeljena je u tri rajona i to;
Muslimani počam od musale kroz sauervaldovu ulicu pa do Karagjozbegove džamije iskitili su sokake vijencima od raznog zelenila. Kod musale podigli su lijep slavoluk. Od Karagjozbegove džamije biće čitav Karagjozbegov sokak pokriven halijama, ćilimima, na vrh koga je podignut opet krasan slavoluk. Odatle pa do kirathane okićen je raznim zelenilom i barjacima. Srpsko odjeljenje počimlje od Srpske banke sva do Suhodoline. Na početku odjeljenja kod Srpske banke podignut je krasan i velik slavoluk, a od slavoluka pa sve do Suhodoline, gdje se nalazi drugi još mnogo veći slavoluk, okićen je sokak raznim zelenilom i bajracima i to sve do sokaka Save Bilića.
Kod Ćejvanbegove džamije na tepi podiglo je muslimansko trgovačko udruženje krasan slavoluk, a iskitilo sokak počam od Save Bilića ulice pa sve do džamije raznim zelenilom i bajracima.
Od slavoluka muslimanskog trgovačkog udruženja pa niz Hendek i svu staru ćupriju pokriće o svome trošku sa ćilimovimn, zilijama i serdžedama trgovac g. Šaćir ef. Kajtaz
Počam od Tabaćke džamije sokakom pokraj crkve i željeznice pa sve do maltarnice proteže se katoličko odjeljenje, koje je okićeno kroz sve sokake zelenilom i barjacima. Pred crkvom su podigli krasan slavoluk.
Upravo kod multe podigao je lijep slavoluk g. Nikola Spužević.
Kakav je čitav doček učinio utisak na Njegovo Veličanstvo, najbolje govori ovo ručno pismo, koje je Njegovo Veličanstvo upravilo poglavaru zemlje pl. Varešaninu:
Dragi generale infanterije plemeniti Varešanine!
Moje su srce radošću ispunile tople izjave vjernosti i privrženosti, koje su Me svuda na mom putu u ovim lijepim zemljama susrele.
Vidio sam živim zadovoljstvom, da je osjećaj lojalnosti za Moju osobu i za Moj dom zahvatio dubok korjen u svima krugovima stanovništa.
Takogjer Me veseli, što vidim, da je shvatio narod Bosne i Hercegovine kaku je pomoć i zaštitu svoje sigurnosti i svoga napretka dobio time, što sam Ja ove zemlje sa Austro-ugarskom monarhijom spojio.
Dosadašnje tekovine na svima poljima kulture, koje je Moja uprava uspješno rasprostrla megju ovim vrijednim i za razvitak sposobnim narodom, pružaju jamstvo, da će već zakonom uregjeno, naskoro počinjuće učestvovanje Bosanaca i Hercegovaca u javnim (poslovima njihove domovine, procvat njen novim i snažnim poticanjima pospješiti.
Nalažem Vam, da objavite cijelom narodu ovih zemalja, koje mogavši da posjetim, bijaše za Me radosno zadovoljstvo, Moju zahvalnost na srdačgovci Mome srcu isto tako blizu stoje
kao i Moji drugi podajnici.
Dano u Mostaru, 3. juna 1910.
Franjo Josip m. p.
Njegovo je Veličanstvo iz naše otadžbine otišlo i mi smo uvjereni, da će onaj Velečanstveni doček, koga su Bosanci i Hercegovci pripemili Njegovom Veličanstvu raspršiti sve one bajke o našoj nelojalnosti, antidinastičnosti i t. d.
Njegovo se je Veličanstvo na svoje oči uvjerilo, ko su i šta su Bosanci i Hercegovci i mi se nadamo, da će ovo uvjerenje i donijeti ploda i koristi ovoj napaćenoj grudi i njenim sinovima.”
O posjeti cara Franje Josipa Mostaru detaljnije je pisao Tibor Vrančić u knjizi “Ćesar na ćupriji”, 2013. godine, izdavač Fram Ziral d.o.o. Mostar.
Fotografije: posjeta Cara Franje Josipa Mostaru, cidom
Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
