U prisustvu velikog broja prijatelja i bivših saigrača, u hotelu Bristol održan je omaž/sjećanja na Asima Muratbegiviča.
Asim je bivši igrač mostarske Lokomotive i Mostarskih kiša. Rođen je u Mostaru 17.1.1956 godine, a preminuo u Australiji 23.2.2019 godine. Sahranjen je u Mostaru u krugu porodice i prijatelja.
O Asimu Muratbegoviću i njegovim uspjesima u životu i sportu Maja Burić je pročitala sjećanja prijatelja, zatim Asimovog bivšeg direktora aerodroma Mostar Ranka Avramovića i FK Lokomotiva.
„FK Lokomotiva Mostar u ime svojih članova i simpatizera izražava iskreno saučešče njegovoj familiji, supruzi Biljani i djeci. Asim je bio naš dugogodišnji istaknuti fudbalski član, koji je svojim fudbalskim umijećem moralnim i ljudskim kvalitetima ostavio neizbrisiv trag na mostarskom fudbalskom horizontu. Nesebičnim davanjem sebe na fudbalskom polju, nesebičnim davanjem sebe u prijateljovanju, zasigurno ulazi u plejadu Lokomotivinih nezaboravnih igrača, igrača za sva vremena. Asim Muratbegović je Veležovo dijete, koje je prošlo sve čuvene Veležove škole za mlađi i omladinski uzrast, a pod paskom istaknutih trenera. U Lokomotivu je bio poslat na kraće vrijeme na takozvano kaljenje i kako to obično biva jer Asim nije jedini primjer, dovode se manje kvalitetni igrači sa strane, a lagano se zaboravlja vlastiti dijamanti. A naš Asim je upravo to bio. Rođeni rasni strijelac koga nije trebalo ni dodatno brusiti već mu samo dati zasluženu i pravu šansu.Na žalost, nije dočekao. Tim činom nepozivanja koliko je Velež izgubio toliko je Lokomotiva dobila u njemu kao igraču plemenitog kova, u njemu kao čovjeka visokih moralnih vrjednosti.
Kada se u Mostaru spomene mali fudbal, posebno onaj čuveni prijeratni, nezaobilaznih Mostarskih kiša,osnovanih davne 1978 godine i samo veliki fudbalski majstori istinski fudbalski zaljubljenici mogu biti jednako uspješni kako na velikom tako i na malom terenu, a naš Asim je bio jedan od rijetkih,jednako dobar na oba polja. U konkurenciji 256 ekipa iz cijele Jugoslavije, čuvene Mostarske kiše 1979 godine osvajaju zagrebačku „Kutiju šibica“. Govorilo se tada, ko osvoji Kutiju šibica, taj je na krovu Evrope u malom fudbalu. Pored toga što je bio najbolji strijelac šampionata, naš Asim Muratbegović je, uz nezaboravnog Danku Grgića, proglšen i najboljim fudbalerom. Isti uspjeh Kiše ponavljaju i četiri godine kasnije,,sa nevjerovatnom gol razlikom 27:0.
Po okončanju fudbalske karijere, autor ovih redova imao je priliku upoznati Asima i kao privrednika, na mjestu jednog od rukovodilaca mostarskog civilnog aerodroma i malo je reći da je bio izuzetno iznenađen. Koliko je nesebično davao sebe na fudbalskom terenu, još je više davao sebe na prevazilaženju svih tehničkih problema i kako mi Mostarci volimo reći “s njim je bla pjesma raditi, s njim je bila i pjesma družiti se“.
Nažalost, rat je učinio svoje, tako da smo sticajem ratnih nedaća ostali bez tako kvalitetnih i perspektivnih ljudi kakav je bio naš Asim, koji sa familijom odlazi za daleku Astraliju. Međutim, niti je Asim zaboravio Mostar, niti je Mostar zaboravio njega. Radovali smo se svakom njegovom ljetnom dolasku, svakoj njegovoj igri fudbala sa nama u Ajevernom logoru uz obavezno evociranje uspomena na predratne fudbalske dane, neizostavno je bilo i ono pitanje, a kada ćeš među nas za sva vremena.
Asim za sva vremena ostaje u našim srcima, srcima ljudi koji su ga poznavali, družili se s njim i sportski radovali. Hvala ti Asime još jednom na svemu, a najviše na ljudskoj vrijednosti i neka ti je laka zemlja u kojoj počivaš. Ako bih te na rasatanku mogao oslikati jednom rečenicom, a o tebi bi mogao reći puno, rekao bih “otišao je naš plemeniti Asim, čovjek za sva vremena“.
Emir Krpo
(NovaSloboda.ba)
