Nevladina organizacija “Pravo na grad” još jednom je upozorila na odlaganje dehidriranog mulja iz mostarskog postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda čime se, kako kažu, ozbiljno ugrožava zdravlje stanovnika Mostara i cijelog Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Prema tvrdnjama iznesenim na konferenciji za novinare, jedan dio mulja već je deponovan na regionalnu deponiju Uborak, dok se drugi dio tog potencijalno opasnog mulja odvozi na nepoznatu lokaciju. Takvog je mulja u Mostaru, kažu, više od hiljadu tona.
Iz Gradske uprave Mostara ranije su demantovali da je na regionalno odlagalište na Uborku odlagan dehidrirani mulj, a gradski čelnici u više su navrata odbacivali upozorenja nevladinih organizacija o opasnosti koje predstavlja taj mulj.
Husein Oručević iz “Prava na grad”, na današnjoj konferenciji za novinare, kazao je kako su čelni ljudi Mostara itekako svjesni opasnosti, a to po njegovim riječima dokazuje i elaborat Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, koga je naručio Grad Mostar, a u kome se navodi kako upravljati, tretirati i odlagati mulj s pročistača.
“Elaborat se poziva na analizu Agropedološkog instituta u Sarajevu, u kome kaže kako je mulj jako teško, odnosno nemoguće zbrinuti, jer se u njemu nalaze opasne kancerogne i mutogene materije PAH, HCH, TPH i PCB, te da se njihov sadržaj mora smanjiti, da bi se nastali mulj mogao uopće zbrinuti”, kazao je Oručevići i dodao kako se te opasne materije nalaze i u samoj gradskoj kanalizaciji.
Oručević je istakao kako je u elaboratu zaključeno da Grad Mostar treba službeno zatražiti podatke o tačnim lokacijama mogućeg izvora PCB-a na području Mostara, koji je mogao namjerno ili nepažnjom biti ispušten.
“Potrebno je ispitati kanalizaciju i njezine tokove i vidjeti od koga smo trovani. U elaboratu stoji da su navedene materije na nedozvoljen način ušli u sistem kanalizacije, te je potrebno spriječiti njihov dalji unos”, kazao je i upozorio kako je elaborat koštao šest hiljada maraka, a taj dokument trenutno leži u ladicama Gradske uprave Mostara.
Istakao je kako hitne mjere u elaboratu kažu da se za trenutne količine mulja, kojih je tada bilo oko 800 tona, moguće hitno zbrinjavanje samo na način da se mulj izveze iz BiH i spali u odgovarajućim spalionicama.
U elaboratu su navedene i tri ponude za zbrinjavanje otpadnog mulja, koje predviđaju njegov odvoz specijalnim vozilima, a jedan transport košta pola miliona maraka.
Međutim, trenutno se taj mulj suši na otvorenom, pa opasne kemikalije vjetar slobodno raznosi po vazduhu.
Da se teški otrovi raspršuju širom Mostara i Hercegovine ustvrdio je i Marin Bago, predsjednik Udruženja za unaprjeđenje kvaliteta življenja Futura iz Mostara, koji je, da bi ilustrovao ozbiljnost situacije, citirao glavnu savjetnicu Grada Mostara Radmilu Komadinu.
“Ovo je izvadak iz službenog dokumenta: “U ovom trenutku je suludo ići na godišnje odmore i ostavljati grad u ovakvom stanju. Problem za problemom se niže, odvoz otpada, rad pročistača sve se sastalo… Mi samo gasimo požare. Odobrenje za probni rad pročistača je isteklo, sada radi ilegalno. Grčku firmu koja je radila kolektor niko ne može natjerati da otkloni nedostatke. Oni kažu da to nije njihova obaveza. Stanje na pročistaču je katastrofa”. To su riječi savjetnice Komadine na zadnjem kolegiju, a u javnost izjavljuje kako ne zna o čemu je riječ”,kazao je Bago.
On je podsjetio da je federalna inspekcija na odlagalištu Uborak zatekla kamion JP Parkovi, koji je dovezao mulj, te da je o tome obaviješten i gradonačelnik Mostara.
“Mi se pitamo jesu li oni prevareni ili su suučesnici u svemu. Dakle, postoji dokument, nalazi otrova, takođe, postoje, a gradonačelnik ih negira” kazao je Bago.
Dodao je kako nije slučajnost što je Hercegovačko-neratvskikanton, kanton s najvećim brojem kancerogenih oboljenja u Federaciji BiH.
(Fena)
