Otvorena izložba radova grafičara Virgilija Nevjestića

Hommage Virgiliju Nevjestiću, izložba na kojoj je predstavljen dio ostavštine jednog od najistaknutijih grafičara 20. vijeka, otvorena je u četvrtak naveče u Galeriji kraljice Katarine Kosače.

“Izložba sadrži šezdeset radova, rađenih kombinovanim tehnikama. Ovde je izložen probrani dio opusa, tu imamo priliku vidjeti grafike, radove iz kombinovanih tehnika i keramiku kojom se autor bavio”, kazao je akademski kipar Dalibor Nikolić.

Podsjetio je da je Virgilije Nevjestić bio jedan od eminentnijih grafičara šire regije i da je svojim radom obilježio parišku kulturnu scenu u prošlom vijeku.

“Pedagoški rad koji je umjetnik baštinio kroz svoj opus je otvaranje škole grafike, kroz koju je širio znanje o samoj tehnici i popularisao umjetnost u Parizu. On je jedan od autora koji je u Beaubourgu imao samostalnu izložbu, što govori koliko je, zapravo, bio cijenjen u Francuskoj”, istakao je Nikolić.

Direktorrica Franjevačkoga muzeja i galerije Gorica-Livno Dražena Džeko dodala je kako ostavština velikog grafičara predstavlja veliko bogatstvo ne samo za Bosnu i Hercegovu, već i za hrvatski narod u cjelini.

Virgilije Nevjestić bio je grafičar, slikar i pjesnik, a rođen je 1935. godine u Tomislavgradu. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je 1963.godine. U Parizu je živio i stvarao. Prvu samostalnu izložbu imao je u pariškoj galeriji La Hune 1972. godine, nakon koje je proglašen najboljim grafičarom Pariza, iste godine nastala je velika grafička mapa Journaldu Vagabond.

Predavao je na Francuskom institutu za restauraciju umjetničkih djela. Vodio je posebnu ljetnu školu restauracije fresaka u Saint-Savin sur Gartempe.

Vrhunac karijere ostvario je 1982.godine, kada je postao prvi hrvatski slika koji samostalno izlaže u Beaubourgu (Itinéraire d’ungraveur). Samostalno je izlagao bibliografsko izdanje Fables de Jean de LaFontaine u galeriji La Chancellerie.

U oktobru 1993. godine, četvrti i posljednji put samostalno je izlagao u La Hune, nakon čega ga francuska kritika svrstava u sam vrh pariške i evropske grafičke umjetnosti. Priređena mu je retrospektivna izložba u Galeriji Klovićevi dvori 1998. godine, a tom prilikom štampana je i velika monografija autorice Biserke Rauter Plančić.

Virgilije Nevjestić umro je 2009. godine u Parizu. Cjelokupna ostavština vraćena je u domovinu, a 2011. godine Franjevačka galerija u Tomislavgradu otvorila je Galeriju Virgilija Nevjestića sa stalnom izložbenom postavkom, koja predstavlja hommage tom velikom umjetniku.

Izložba “Hommage Virgiliju Nevjestiću”, koju su organizovali Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača u saradnji s Galerijom Gorica -Livno i porodicom Nevjestić, biće otvorena za razgledanje dvije sedmice.

(Fena)