Čile, Ekvador, Brazil, Kolumbija, Peru, Argentina, Venecuela i Bolivija: Južnu Ameriku potresaju protesti i političke krize – supersile ne intervenišu, već gunđaju za uticajem i resursima.
U mjestu Kočabamba, u Bolivija, 17. novembra 2019. godine, okupili su se mještani da oplakuju poljoprivrednike koji su poginuli u sukobima policije i pristalica bivšeg predsjednika Evo Moralesa
Simbol starosjedilaca “Wiphala”, kako nazivaju zastavu, sastavljenu od raznobojnih kvadrata, a predstavlja autohtono stanovništvo andskih zemalja.
Kuha se u metropolama u Južnoj Americi. Šefovi vlada u Santiagu, Bogoti i Quitou nadaju se da nasilni protesti iz proteklih sedmica neće ponovo izbiti. U La Pazu su ultrakonzervativna privremena vlada i “Pokret socijalizma”, koji je svrgnut u novembru, primorani da organizuju slobodne i opšte prihvaćene izbore.
U Buenos Airesu novi predsjednik pokušava hitnim zakonima spriječiti deveti državni bankrot.
A u Karakasu, moćnik Madura naoružava milicije i bande na motorima.
Ekvador
Nakon jedanaest dana protesta protiv povećanja cijena goriva, sredinom oktobra, vlada je povukla svoju uredbu kojom su smanjene subvencije za benzin. Trenutno se donosi nova uredba zajedničke komisije vlade i opozicije pod nadzorom Ujedinjenih nacija i Biskupske konferencije. Namjera je da se spriječi da ukidanje subvencija za gorivo utiče, prije svega, na siromašno stanovništvo i starosjedioce.
Bolivija
Nakon prisilne ostavke predsjednika Evo Moralesa, konzervativka Jeanine Áñez, nekada druga podpredsjednica Senata, nalazi se na čelu privremene vlade.
Morales, protiv koga je bolivijsko pravosuđe izdalo nalog za hapšenje, pokušava svoj “Pokret u socijalizam” voditi iz svog azila u Argentini. Ali, dijelovi stranke ga više ne slušaju. Novi izbori su zakazani su za 3. maj.
Čile
Broj brutalnih sukoba je opao, ali protesti protiv vlade milijardera Sebastiana Piñera i dalje traju. Samo popravljanje ranije uništene infrastrukture koštaće četiri milijarde dolara. Mladi Čileanci posebno demonstriraju protiv neoliberalnog ekonomskog sistema, koji je vladine zadatke, poput obrazovanja i zdravstvene zaštite, prepuštao pojedincima.
To bi se trebalo promijeniti ustavnom reformom. Ako građani glasaju za to u aprilu, suočiće se s većim porezima – vjerovatno novim razlogom ogorčenja u zemlji.
Kolumbija
Ljudi iz Bogote stalno i ponovo izlaze na ulice još od novembra. Sindikati su početkom decembra generalnim štrajkom paralizovali dijelove zemlje. Aktivisti se pozivaju na pravedniju socijalnu politiku, održiviju ekološku politiku i vjerodostojnu mirovnu politiku nakon decenija građanskog rata.
Ali, sada je situacija još zbunjujuća: klanovi, mafijaši i bivši gerilci osporavaju oteto zemljište i imovinu građanima. Otmičari farskih pobunjenika čak su najavili da će nastaviti oružanu borbu.
Venecuela
Prije godinu dana svijet je gledao u pravcu Caracasa: predsjednik razvlaštenog parlamenta Juan Guaidó imenovao se za privremenog predsjednika. SAD i EU priznale su ga. Ali, Nicolás Maduro je do danas ostao na vlasti. Jer, korumpirana vojska i beskrupulozne bande ga podržavaju. Venecuela je ekonomski propala, uprkos velikim rezervama nafte.
Situacija sa snbdijevanjem je katastrofalna, gotovo pet miliona Venecuelanaca otišlo je u egzil. Guaidó sada poziva stanovništvo da ponovo izađu na velike proteste.
Brazil
Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro pažljivo je pratio ustanke u susjednim zemljama. Ultrakonzervativni bivši oficir je u procesu pokretanja niza liberalnih reformi u zemlji
i želi provesti opsežnu privatizaciju, kako bi se ekonomija, koja je osakaćena zadnjih sedam godina, vratila na pravi put. Najvažniji projekt, penziona reforma, koja je kasnila decenijama, realizovana je u prethodnoj godini, ali pod utiskom slika iz Čilea, predsjednik nije baš tako energično realizovao taj projekat. Bolsonaro je podigao vojsku u visoku pripravnost i najavio da će se nositi sa nasilnim protestima svim ozbiljnostima.
(focus)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
