U časopisu „Nada“ od 23. januara 1895. godine objavljen je tekst sa slikama o manastiru Žitomislići. Članak je napisao Luka Grgjić-Bjelokosić, a slike u prilogu je napravio E. A .Čeplin.
„Ovaj na glasu pobožni dom leži u vrlo lijepom kraju Hercegovine, na lijevoj obali Neretve, južno od Mostara od prilike četiri pješačka sata. Zgrada, koju prikazuje slika 1., služi za ćelije, a gragjena je g. 1859, za uprave bivšeg arhimandrata manastirskog i današnjeg hercegovačkog mitropolita visokopreosveštenog gospodina Serafima Perovića.
Lijep je pogled na manastir i njegovu okolicu sa desne obale Neretve, a naručito sa željezničke stanice Žitomislića.
Iznad manastira je manastirsko groblje, u koje se kopaju većinom kalugjeri. Sred ovoga groblja imade gorostasan brijest.(slika 2.)
Kad su zborovi kod manastira, a osobito o Blagovijestima, pod ovim se brijestom stavlja sofra za goste sa sela. Uvrh sofre je uvijek dolibaša, koji prisloni legja uz brijest, pa otale regja one divne gornjo-hercegovačke zdravice.
Manastir Žitomislići je zadužbina Milislav-spahije Mitrovića.(slika 3.)
O godini postanja manastira ne slažu se pisci. U opisu manastira od jeromonaha Serafima Šolaje u „Srpsko-dalmatinskom magazinu“ od god. 1846 stoji, da je manastir sagragjen god. 1586, a u opisu arhimandrita Nićifora Dučića navodi se god. 1563. Pomenuti pisac uzeo je ovaj natpis sa stupca u glavnom dijelu crkve. Kustos bos.-hercegovačkog zemaljskog muzeja g. dr. Ćiro Truhelka snimio je taj isti natpis, a po vjernom snimku taj natpis glasi „vlj ljeto 7017“ dakle bi prema tome iznašalo, da je manastir sagragjen god. 1609.
Ista je godina zabilježena i nad slikom spahije Milislava, koja je bila naslikana na zidu crkve. Ovaj je manastir najbogatiji od svijeh u Hercegovini.“
Fotografije i crteži: E.A. Čeplin, manastir Žitomislići, časopis „Nada“, 1895. godine
Priredili: Armin Džabirov / Smail Špago / Tibor Vrančić
(NovaSloboda.ba)
