Čelnici 27 država članica Evropske unije i šest zemalja zapadnog Balkana održaće u srijedu video konferenciju, na kojoj će još jednom potvrditi evropsku perspektivu zemalja jugoistočne Europe.
Video konferencija se održava umjesto fizičkog sastanka na vrhu, koji je bio predviđen 6. i 7. maja u Zagrebu, ali je pandemija koronavirusa promijenila te planove. Virtualni sastanak treba početi u 16,30 i trajati do 19.30 sati.
Sastankom će predsjedavati predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel. Nakon sastanka, predviđena je zajednička konferencija za novinare Charlesa Michela, predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji predstavlja predsjedništvo Vijeća EU-a, javila je Hina.
Osim Michela i von der Leyen, evropske institucije će predstavljati visoki predstavnik za vanjsku i bezbjedonosnu politiku Josep Borrell, predsjednik Evropskog parlamenta David Sassoli, predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke, Evropske investicijske banke i Vijeća za regionalnu svradnju.
Uz čelnike 27 država članica EU-a, učešće na sastanku potvrdili su albanski premijer Edi Rama, predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, kosovski predsjednik Hashim Thaci, crnogorski predsjednik Milo Đukanović, makedonski premijer Oliver Spasovski i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
Na virtualnom sastanku, učesnici će prihvatiti Zagrebačku deklaraciju, u kojoj će još jednom biti potvrđena evropska perspektiva zemalja zapadnog Balkana.
“Evropska unija još jednom potvrđuje nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi zapadnog Balkana. Zapadnobalkanski partneri su ponovili svoju privrženost evropskoj perspektivi kao svom čvrstom strateškom izboru”, kaže se u nacrtu Zagrebačke deklaracije u koju je Hina imala uvid.
Virtualni sastanak na vrhu održava se 20 godina nakon zagrebačkom samita 2000. godine, kada je održan prvi sastanak čelnika EU-a izvan teritorija EU-a. Tri godine nakon Zagreba, u Solunu je 2003. godine ponovo odražan samit EU-zapadni Balkan, a potom je uslijedila 15. godišnja pauza, sve do 2018. godine, kada je u Sofiji ponovo održan takav sastanak.
Od zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridružavanja, to jest država nastalih raspadom Jugoslavije bez Slovenije, plus Albanija, a kojima je u Solunu obećana evropska perspektiva, jedino je Hrvatska uspjela postati članicom.
Trenutno pregovore o pristupanju Uniji vode Srbija i Crna Gora, prije nešto više od mjesec dana Vijeće EU-a je odlučilo otvoriti pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, ali još uvijek nemaju datum kada će se održati prva konferencija o pristupanju.
Bosna i Hercegovina je 2016. godine podnijela zahtjev za članstvo, a Evropska komisija je o tom zahtjevu objavila mišljenje s dugim popisom zadataka, koje država mora obaviti da bi dobila status kandidata za članstvo. Kosovo je u najgoroj situaciji, osim što ga ne priznaje pet zemalja članica, kosovski građani jedini u regiji moraju imati vize za ulazak u EU.
Prvobitno je bilo planirano da Komisija na Zagrebačkom samitu predstavi ekonomski i investicioni plan za regiju, kojim će se nastojati pokrenuti dugoročni oporavak, podstaći ekonomski rast i poduprijeti reforme potrebne za dalji napredak na putu prema EU-u. To je sada odgođeno zbog pandemije koronavirusa.
(Fena)
