Iako su se banke do sada uspješno nosile s koronakrizom, istraživanje Europske centralne banke banke među 86 banaka evrozone pokazuje da bi se mnoge od njih mogle naći u teškoćama, jer neće moći udovoljiti propisanim kapitalnim zahtjevima, piše u subotu Jutarnji list.
U lošijem scenariju, u slučaju da BDP evrozone padne 12,6 posto, stopa ukupnog kapitala banaka smanjila bi im se za 5,7 posto, što bi za nekoliko banaka značilo da moraju potražiti dodatni kapital, kako bi udovoljile regulatornim zahtjevima.
Za očekivati je da bi se u sličnoj situaciji mogle naći i neke manje hrvatske banke, koje su slabije kapitalizovane ali većina ne bi trebala imati takvih problema, jer je stopa ukupnog kapitala bankarskog sistema oko 20 posto, znatno iznad minimalno potrebnih osam posto.
Proteklih sedmica, objavljeni rezultati poslovanja banaka pokazuju da je koronakriza već ostavila značajan trag na njihove poslovne rezultate – u prvoj polovini godine dobit im je mahom prepolovljena.
Slabijim rezultatima banaka najviše su pridonijeli smanjeni prihodi i povećane rezervacije za gubitke do kojih bi moglo doći usljed nemogućnosti vraćanja kredita u okolnostima pandemije.
Ako se koronakriza ne bude produbljivala, već na jesen, nakon što istekne moratorij na otplatu kredita, hrvatske banke će početi ponovo naplaćivati rate kredita, što će malo popraviti njihove rezultate, prenosi Hina.
Međutim, sasvim je izgledno da će se u idućem pereiodu povećavati broj građana i preduzeća koji neće biti u mogućnosti vraćat kredite, piše u subotu Jutarnji list.
(Fena)
