Jedna od najljepših zgrada iz austrougarskog perioda i simbol glavnog grada Bosne i Hercegovine, sarajevska Vijećnica, u kojoj je bila smještena Nacionalna i univerzitetska biblioteka, u pokušaju agresorskog kulturocida i urbicida, zapaljena je prije 28 godina u noći 25. na 26. avgust.
Za uništenje tog hrama kulture, još niko nije odgovarao.
Direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH Ismet Ovčina je, prisjećajući se tog događaja, kazao za Fenu da je u te noći izgorjelo oko 90 posto bibliotekarskog fonda, oko dva miliona bibliotekarskih jedinica.
“Sa pijetetom i poštovanjem, danas se sjećamo ovog dana, naših kolega i kolegica koji su izgubili svoje živote u ratu, ali i blaga koga je BiH tog dana izgubila”,istakao je Ovčina.
Naglasio je da je sačuvano oko deset posto knjižnog fonda i to uz napore bibliotekara, građana, a posebno sarajevskih vatrogasaca.
Posebno je istakao da su sačuvani najdragocjeniji primjerci bh. riznice, rukopisi, inkunabuli, prve štampane knjige, rariteti, grafičke i kataloške zbirke, čije je očuvanje ponos, i naravno, velika odgovornost NUB-a.
“Bez ovih primjeraka, kulturno nasijeđe BiH bi bilo mnogo siromašnije”, istakao je.
Međutim, iako je agresor pokušao uništiti tu instituciju kulture, Ovčina je naglasio da su specijalne zbirke NUB BiH u julu 2020. godine proglašene nacionalnim spomenikom BiH, čime se iznova potvrđuje značaj i vrijednost te biblioteke za društvo koje grade, a to je društvo bazirano na znanju.
Direktor Ovčina zahvalio je poslovnim partnerima i prijateljima kulture i pisne riječi koji su omogućili da NUB u svom kapacitetu misije kulture, obrazovanja i nauke ponovo “ustane”, za dobrobit korisnika kulturne i akademske zajednice, ali i BiH.
Posebnu zahvalnost je iskazao hrabrim vatrogascima, koji su spašavali fond biblioteke i zgradu Vijećnice u tim apokaliptičnim danima granatiranja i paljenja.
Ovčina je na kraju dodao da je uprkos tom pokušaju uništenja prije 28 godina, NUB danas članica svih meritornih evropskih i svjetskih bibliotečnih asocijacija.
Granate koje su pogodile Vijećnicu, prema procjenama stručnjaka, uništile su dva miliona bibliotekarskih jednica i cjelokupnu unutrašnjost zgrade.
Živote su tada izgubili članovi NUB-a: Aida Buturović, Adela Leota, Mirko Azinović i Ante Slavko-Kovačić. Za njihovu smrt niko nikada nije odgovarao, kao ni urbicid, kulturocid i bibliocid nad arhitektonskim spomenikom iz Austro-Ugarske.
Rekonstrukcija Vijećnice počela je 1996. godine, a obnovljena je i svečano otvorena 2014. godine.
(Fena)